Nadbiskupija Baalbek-Deir El-Ahmar u dolini Beqaa, u istočnom Libanonu, trpi veliku humanitarnu i sigurnosnu krizu kao posljedicu svakodnevnog izraelskog bombardiranja. O tomu je progovorio biskup Hanna Rahmé.
Opisujući solidarnost Crkve s interno raseljenim osobama i katastrofalnu situaciju zbog koje mnogi traže utočište u Siriji, mons. Hanna Rahmé, O.L.M., nadbiskup Baalbek-Deir El-Ahmara istaknuo je kako kršćani otvaraju svoje domove da bi primili izbjeglice.
„Svaka od kršćanskih obitelji u selima oko Deir El-Ahmara primila je tri ili četiri raseljene familije, što je između 30 i 60 ljudi!“, objasnio je maronitski nadbiskup za Zakladu Pomoć Crkvi u nevolji – Aid to the Church in Need (ACN), prenosi portal Nedjelja.
Izraelska bombardiranja ciljaju strateške zone na jugu njegove nadbiskupije, posebice regiju oko Baalbeka, za koju se smatra da su u njoj baze Hezbollaha, ali u isto vrijeme, udari pogađaju sela u kojima žive kršćani i muslimani.
Mons. Rahmé, čija nadbiskupija pokriva približno 27% površine Libanona i nalazi se u regiji u kojoj živi oko 450 000 šijitskih muslimana, objašnjava da se čak i u području oko grada Deir El-Ahmar bombardiranja događaju svakodnevno, pri čemu su na udaru Hezbollahove ekonomska i vojna središta udaljena između 5 i 20 km od grada.
„Guši nas broj interno raseljenih, ali ih ne možemo prepustiti njihovoj sudbini; nismo kršćani samo za sebe, nego za sve“, izjavio je nadbiskup te pojasnio: „Govorio sam na lokalnoj televiziji i poručio ljudima u zonama bombardiranja – i kršćanima i muslimanima – da su im naši domovi otvoreni. Jer Krist je rekao: ‘Bio sam gladan, i dali ste mi jesti; Bio sam žedan i dali ste mi piti; Bio sam stranac, a vi ste me primili.’ Muslimani su silno dirnuti tom kršćanskom solidarnošću.“
Prema mons. Rahméu, oko 13 000 ljudi izbjeglo je u područja nadbiskupije gdje je stanovništvo pretežno katoličko. U Deir El-Ahmaru, gdje se nalazi biskupsko sjedište, i u okolnim selima, oko 2 300 ljudi primljeno je u obrazovne ustanove, dok je 5 000 drugih smješteno u privatne domove, a 1 500 u crkvene ustanove poput crkava i samostana.
Međutim, prema nadbiskupovu izviješću, mnogi interno raseljeni ljudi moraju spavati na ulicama Deir El-Ahmara. Puno veći broj otišao je u sjeverni Libanon ili Siriju. Prema brojkama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), između 21. rujna i 3. listopada oko 235 000 osoba stiglo je u Siriju kopnom, uključujući 82 000 Libanonaca i 152 000 Sirijaca.
Najhitnija briga nadbiskupa Hanna u ovom trenutku je pomoć interno raseljenim osobama i obiteljima domaćinima. Ovi potonji, već osiromašeni gospodarskom krizom, na izmaku su snaga. „Nevladine organizacije koje su na sceni pomažu prognanicima u školama, ali ne onima koje primaju obitelji ili samim obiteljima. Nitko im ne pomaže“, požalio se nadbiskup i dodao: „Zato se nadbiskupija brine za njih. Međutim, situacija je vrlo kritična. Hitno nam je potrebna pomoć u hrani, madraci i deke, i jako smo zahvalni što je ACN odmah ponudio vitalnu pomoć. Molimo ostanite na našoj strani. Ako ovo uspijemo iznijeti zajedno, moći ćemo učiniti velike stvari. Neka vas Gospodin blagoslovi.“ (kta/nedjelja.ba)
