Jesenski plenarni sastanak svećenika i redovnika Krčke biskupije održan je u Krku, u srijedu 16. listopada. Susretu je predsjedao krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak, a prisustvovao je i biskup u miru mons. Valter Župan. Susret je započeo pokorničkim slavljem koje je, u krčkoj katedrali, predvodio vlč. doc. dr. sc. Odilon Singbo, i zajedničkim klanjanjem, a nastavljen je radnim susretom u dvorani Biskupskog ordinarijata.
Doc. dr. sc. Odilon Singbo, profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, sudionicima susreta održao je predavanje na temu Umjetna inteligencija: ostvarenje transhumanizma?
Predavanje je započeo približavajući okupljenima neke karakteristične pravce koji postaju noseći u društvu danas. Ističe da živimo u epohi transmanije (transrodne, transvrsne, transdobne osobe…) i epohi umjetnoga (korištenja robota i raznih tehnologija u medicini, biologiji, zatim praćenja života čovjeka i td). Sve to u nama, zaključuje predavač, stvara umjetne želje odnosno utječe na naša htijenja, postupke, usmjerenost. Ono što također karakterizira svijet u kojem živimo jest njegova digitalizacija. Ona je, pogotovo od doba korone, donijela gubitak teritorijalnih korijena i dobitak ateritorijalnog stanja, zatim oslobođenje od izravnih fizičkih odnosa, promjenu oblika prisutnosti, te potragu za konstrukcijom novog identiteta.
Što se tiče tehnologije, napominje dr. sc. Singbo, danas postoje dva pristupa: društveno-konstrukcionistički i tehno-deterministički. Prvi tehnologiji pristupa kao neutralnoj zbilji kojom se ljudi slobodno koriste, a drugi ju promatra kao oslobođenu od društvene uvjetovanosti te onu koja uvjetuje slobodu, njome upravlja. U tom drugom pristupu tehnologija zauzima prvo mjesto. Zato papa Franjo govori o tehnografskoj paradigmi gdje ne samo da tehnologija upravlja svime nego postaje i rješenjem svih ljudskih problema, pa i duhovne naravi.
Predavač podsjeća na govor Pape Benedikta XVI. o tehnološkoj ambivalentnosti. U svaku tehniku upisana je određena namjera i ne ovisi samo o volji i namjeri njenog korisnika, ali ni korisnik nije u potpunosti lišen slobode odnosno izbora kako će je i u kojoj mjeri koristiti.
Dr. sc. Odilon Singbo poziva na razlikovanje pozitivnih i onih prijetećih učinaka i posljedica razvoja i korištenja tehnologije. Tehnologija se koristi u melioraciji čovjeka: na kognitivnoj, biološkoj, emotivnoj razini, npr. da bi se pobijedilo određene bolesti ili poremećaje i tu možemo uočiti mnoge pozitivne učinke korištenja tehnologije. Želja za poboljšanjem čovjeka danas nerijetko prerasta u želju da se kod čovjeka eliminira svega što predstavlja njegovu manjkavost, kao što su bolesti, starenje, u konačnici smrt, ali i svaka estetska nepravilnost, do apsurdnih ugradnji tehnologije u ljudsko tijelo. Posrijedi je novo poimanje ljudske zbilje. Čovjeka se, s jedne strane, želi lišiti svake ranjivosti, ali se ide i puno dalje: cilj je stvaranje nove ljudske prirode, novoga čovjeka… Niječemo čovjeka kakav je dan, kao najveći dar i idemo za stvaranjem nečeg novog, „savršenijeg“, inteligencije koja će nadilaziti čovjekovu razinu.
Umjetnu inteligenciju možemo podijeliti u tri grupe: bazičnu (pomoćni uređaji koji su programirani da vrše određene funkcije), onu koja će donekle imitirati ljudsku u vidu da čovjeka zamijeni u nekim zanimanjima i razinu singularnosti ili superinteligencije koja ima cilj nadilaziti čovjekovu i na nju se gleda kao na božanstvo. Već se danas događa da se takva superinteligencija (u vidu humanoidnih robota) izjednačava sa čovjekom (dobiva državljanstvo, ima prava, pripisuje joj se dostojanstvo svojstveno čovjeku, bira se za životne partnere ili se pak promatra kao prijetnja za čovječanstvo), što prvenstveno ukazuje na raširenost antropološke krize koja uzima maha.
Kršćanska antropologija tu nam daje značajne odgovore, ističe predavač. Čovjek kao slika Božja, s raznim intelektualnim i mentalnim elementima osobnosti, njegovom slobodom za ljubav i brigom za stvoreno, te pitanjem smisla, pa i sa svom svojom ranjivošću koja predstavlja bitnu komponentu ljudskosti, i očitom kompleksnošću koja u mnogome izmiče znanstvenim istraživanjima, shvaćanju i mapiranju, čovjek očito nadilazi umjetnu inteligenciju, koja je ipak samo zbir prikupljenih i povezanih ljudskih sjećanja i dosega, i, iako brzih, procesa bez svijesti i spontanosti. Čovjek je stvoreni sustvaratelj, stvorenje u kojem je „dah Božji“ i koji je čovjek odnosa – sa Bogom i s drugima oko sebe.
Umjetnoj inteligenciji odnosno tehnološkoj stvarnosti danas se pridaju i religijske karakteristike. Razvija se tehnocentrizam s božanskim ambicijama. Tehnologija postaje religija s vlastitim pravilima i daje duhovno vodstvo.
Što se tiče korištenja umjetne inteligencije u pastoralnom djelovanju i životu Crkve, iako ona nije posve negativna, vidimo potrebu opreza. Treba se čuvati i tehnofilije i tehnofobije. Umjetna inteligencija svojim generiranim sadržajima iz baze prikupljenih podataka ne može nikad zamijeniti nadahnuće, osobno razmatranje, osobni odnos i prepoznavanje Božjeg poziva, poticaja i osobnog angažmana, kao i zajedništva koje je jedna od osnovnih potreba čovjeka.
Uslijedila je rasprava u kojoj su se sudionici dotakli nekih pastoralnih i ckvenopravnih pitanja koja se nameću s razvojem i korištenjem umjetne inteligencije. Istaknuta je važnost osobnog susreta s Bogom ali i s vjernicima što ne može zamijeniti nikoja količina dostupnih informacija. Prof. dr. sc. Anton Tamarut istaknuo je antropološku krizu koja je u osnovi svih drugih kriza i važnost da znamo odgovoriti na pitanje „Tko je čovjek?“ i tu kršćansku antropologiju vjernicima približiti
Nakon zanimljivog predavanja i rasprave, uslijedio je izvještaj biskupijskih povjerenika. Mons. Ivan Milovčić, ravnatelj biskupijskog Caritasa, još je jednom pozvao na solidarnost sa stanovnicima poplavljenih područja u Bosni.
Mons. Zvonimir Seršić, predstojnik Katehetskog ureda, izvijestio je o nekim promjenama u rasporedu vjeroučitelja kao i o održanom stručnom skupu vjeroučitelja u Rabu.
Vlč. Marin Hendrih, povjerenik za mlade, najavio je duhovnu obnovu mladih koja će se od 25. do 27. listopada održati u Domu „Betanija“ u Ćunskom na Lošinju te o susretima mladih po otocima koji će se odvijati u 2025. godini.
Povjerenik za misije vlč. Božidar Volarić najavio je predstojeću Misijsku nedjelju i rad misionara vlč. Borisa Daba u Zambiji, a vlč. Ivica Kordić, koji se vratio sa četverogodišnje misijske službe u Zambiji, izvijestio je o projektu izgradnje doma i škole za smještaj i školovanje djece s intelektualnim teškoćama u misiji u kojoj je djelovao, a koji je zaživio upravo podrškom krčkih svećenika te im se na tome zahvalio.
Vlč. Mo Josip Vidas, povjerenik za crkvenu glazbu, najavio je biskupijski susret zborova koji će se u subotu 23. studenog 2024. održati u Dubašnici.
Krčki biskup mons. Ivica Petanjak zahvalio se predavaču i svima na sudjelovanju te zaključio susret molitvom.
Irena Žužić