„Uloga i autoritet biskupa u sinodalnoj Crkvi“ naziv je jedne od dviju teološko-pastoralnih tribina organiziranih u sklopu Biskupske sinode o sinodalnosti. Tribina je održana 9. listopada 2024. u Papinskom patrističkom institutu Augustinianum u Rimu.
Dr. Carlos Maria Galli, redoviti profesor na Teološkom fakultetu Katoličkog sveučilišta u Argentini, lik biskupa uokvirio je u pojmove “brata” i “prijatelja”, istaknuvši koncilsku novost “koja u episkopatu vidi ostvarenje Crkve u njezinu hodočašću svijetom”. To je temelj koji, u profesorovoj viziji, promatra biskupski lik zauzetog “u” i “za” Crkvu, s istim “sinovskim dostojanstvom” svoga naroda. “Vodstvo”, prema profesoru Galliju, podrazumijeva različite funkcije, među kojima prije svega “objavu” i “svjedočenje”. Konačni cilj mora ostati “razlučivanje karizmi ljudi i zajednica u službi evanđeoskoga poslanja”, upozorio je dr. Galli. Uzor biskupskog lika uvijek je Isus, sposoban “vladati služeći”. Crkvena vlast stoga ne posjeduje “sveukupnost karizmi”, rekao je docent Galli, a svoj govor zaključio je s dva pitanja: “Biskupi imaju savjetnike za složena praktična pitanja, ali imaju li teološke savjetnike?” i “Ako biskupi moraju odgovarati Bogu za svoju službu, kako mogu odgovarati cijelom narodu Božjem?”.
Nadbiskup Torina i imenovani kardinal Roberto Repole u svom se izlaganju pozvao na koncilske tekstove, koji “ministerijalno svećeništvo mogu precizno uokviriti kao služenje u Crkvi”. “Ta služba”, međutim, “ne uključuje njegovu neovisnost od dijela Božjeg naroda koji mu je povjeren”. Torinski nadbiskup složio se s profesorom Gallijem u prikazivanju lika biskupa kao onoga koji je “sposoban sabrati svaki dar koji Duh ulijeva”. Temeljni ignacijanski model, koji se odnosi na Ignacija Antiohijskog, predstavlja “model biskupa u Crkvi, vidljiv u liku nekoga tko svakodnevno predsjeda euharistiji”. Ova vizija, “primijenjena na različite modele Crkve, može stvoriti kratke spojeve koje ova Sinoda može riješiti”.
S. Gloria Liliana Franco Echeverri iz Družbe sestara Naše Gospe nazočne biskupe nazvala je “slugama i braćom”. Župnike je zamolila za veću uključenost u njihov dnevni angažman, “bez gubljenja vremena na birokraciju”. Govoreći o dramatičnoj pošasti zlostavljanja, s. Gloria je rekla da “nikakva vrsta zlostavljanja ne smije utišati glas župnika”. Druga točka koje se dotakla odnosila se na poznavanje crkvene vlasti o stvarnosti u kojoj djeluju. “Budite ponizni, imajte poniznost onoga koji uči.” Svoje obraćanje s. Gloria zaključila je predstavljanjem biskupa kao “braće”, ističući da Božji narod nitko neće spriječiti da manje vole biskupe, ujedno ih potičući da počnu djelovati!”
Četvrti gost bio je profesor ekleziologije i praktične teologije na Université Laval u Quebecu i Katoličkom Institutu u Parizu dr. Gille Routhier. On je o biskupu govorio kao o “bratu među braćom”. Kada se govori o biskupovoj ulozi, koriste se različiti prijedlozi, ali rijetko “uz”, “u” ili “usred” kršćana. Njegov položaj je stoga vrlo složen. Međutim, on nikada nije odvojen od zajednice kojoj predsjeda. Docent Routhier je primijetio da “Lumen gentium najprije predstavlja Božji narod, a potom nam govori o biskupima”. To mora biti “struktura Crkve: zajednica u koju se umeće biskupski lik. Kada biskup moli, on to ne čini “u svoje ime”, nego uključuje cijelu zajednicu”, zaključio je dr. Routhier. (kta/rv)
