Ne možemo liječenje podrediti redukcijskim mentalitetima tržišta i tehnologije – istaknuo je papa Franjo u poruci upućenoj sudionicima međunarodne konferencije o temi “Helsinška deklaracija: Istraživanje u siromašnim kontekstima” koja danas, 19. siječnja 2024. završava u Vatikanu, a organizirali su ju Svjetska udruga liječnika, Američka liječnička udruga i Papinska akademija za život.
Od istraživanja na pacijentima do istraživanja s pacijentima
Podsjećajući kako Deklaracija, potpisana 1964. godine, ističe temeljno pitanje slobode i informiranoga pristanka u kliničkim istraživanjima te bitno pridonosi omogućavanju prijelaza „s istraživanja na pacijentima, na istraživanje s pacijentima“, Papa se posebno osvrnuo na situaciju koja ga zabrinjava:
Nerazmjer u sadašnjem terapijskom odnosu previše je očit; središnja uloga koju bi bolesna osoba trebala imati još uvijek nije postala stvarnost. Valja ju neprestano štititi i promicati u novim okolnostima u kojima se nalazi medicina, a koje sve brže napreduju i koje uključuju nove tehnološke i farmaceutske resurse, gospodarske interese i komercijalne saveze, kao i kulturne kontekste u kojima je lakše iskorištavati druge u vlastite svrhe.
Izbjegavati nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti
Dio poruke Papa je posvetio zemljama s niskim dohotkom, koje su najranjivije, te pritom istaknuo da je potrebno zajamčiti zaštitu u najugroženijim društvima. Citirajući Poruku za Svjetski dan mira 2024., primijetio je da na međunarodnoj razini svjedočimo brojnim nepravdama koje siromašne zemlje stavljaju u nepovoljan položaj, u smislu pristupa i uporabe raspoloživih resursa, ostavljajući ih prepuštene svojim snagama, na milost i nemilost bogatijih zemalja i industrijskih ustanova koje se – kako je napomenuo – čine neosjetljivima prema onima koji se ne mogu probiti ni kada su u pitanju temeljne potrebe i prava.
Pitanja su to koja se odnose i na tehnologije poput umjetne inteligencije – primijetio je rimski biskup te upozorio:
Vrlo je važno spriječiti pojavu nejednakosti i na području zdravstvene zaštite i kliničkih istraživanja. Ne možemo skrb, koja je bitno vladanje koje omogućuje napredak ljudskoga života kroz povjeravanje jedne osobe drugoj, podrediti redukcijskim mentalitetima tržišta i tehnologije.
Poštovati kulturnu osjetljivost narodâ
Papa Franjo je također potaknuo na pronalaženje konkretnih rješenja u svrhu ravnoteže između istraživačkih mogućnosti i dobrobiti bolesnikā, kako bi troškovi istraživanja i pristup dobrobitima koja iz njega proizlaze bili jednako raspoređeni. U svjetlu iskustva pandemije, Sveti je Otac primijetio da trebamo promicati način razmišljanja o međunarodnoj zajednici tako da bude doista u službi ljudske obitelji, u perspektivi društvenoga prijateljstva i bratstva.
[…] Poštovanje slobode različitih zajednica također znači uvažavanje njihove različite kulturne osjetljivosti, koje ne bi trebalo povrijediti modelima znanja i društvenih praksi koje one ne prepoznaju kao svoje. Suočeni smo stoga s izazovima koji potiču pitanja globalne pravednosti u zdravstvenoj zaštiti.
(kta/rv)