Njemačka biskupska konferencija bavila se mnogim kriznim pitanjima na svojoj jesenskoj generalnoj skupštini u Fuldi, poput poziva na prekid vatre na Bliskom istoku, budućnosti suočavanja sa zlostavljanjem, zaštiti klime te suočavanju s ekstremno desničarskom strankom Alternative für Deutschland (AfD). Ujedno, to je bio njihov posljednji susret prije početka Svjetske biskupske sinode o sinodalnosti sljedećeg tjedna u Vatikanu, prenosi portal Nedjelja pozivajući se na kathpress.at.
Na kraju sastanka predsjedavajući konferencije i limburški biskup Georg Bätzing izrazio je zabrinutost zbog „šokantno visokih izbornih rezultata“ AfD-a na posljednjim trima državnim izborima. „AfD se bavi nekim pravim pitanjima, ali nudi krive odgovore na njih“, istaknuo je biskup.
Nove smjernice o AfD-u
Biskupi su objavili nova objašnjenja o tome kako postupati s redovnim i volonterskim službenicima Crkve koji su članovi stranke s ekstremističkim stavovima ili koji otvoreno simpatiziraju takve ideje. Istaknuli su kako „nitko ne smije biti automatski isključen ili stigmatiziran iz crkvenih službi“. Umjesto toga, uvijek treba provesti procjenu od slučaja do slučaja.
„Cilj je uvijek postići dogovor s pogođenom osobom“, rekao je Bätzing. Svaka biskupija, također, može odlučiti kako će se s tim postaviti.
Zajednički dokument poziva se na deklaraciju katoličkih biskupa protiv etničkog nacionalizma iz veljače, u kojoj se navodi kako je „širenje desničarskih ekstremističkih slogana nespojivo s crkvenom službom“. Prema njima, „temeljna orijentacija AfD-a suprotna je kršćanskom pogledu na čovječanstvo“.
Suočavanje s zlostavljanjem se nastavlja
Na kraju rasprave, biskupi su najavili da će, unatoč kritikama, zadržati sustav priznavanja patnji žrtava zlostavljanja. Potvrdili su deset članova Neovisnog povjerenstva za usluge priznavanja (UKA) na još četiri godine. „Razgovaram s onima koji su pogođeni jer znam da su nezadovoljni nekim odlukama UKA-e“, rekao je biskup Bätzing.
Od 2021. UKA odlučuje o visini naknada za žrtve zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi kao priznanje za patnju koju su pretrpjeli. Pri određivanju visine naknada oslanjaju se na presude državnih sudova o naknadama za bolove i patnje. Ne postoji maksimalno ograničenje. „Nastavit ćemo se pridržavati ovog sustava, osobito jer niti jedna druga institucija u Njemačkoj trenutno nema usporediv izvansudski sustav“, izjavio je.
Istovremeno, novo, neovisno stručno vijeće trebalo bi pomoći u daljnjem razvoju struktura za zaštitu od zlostavljanja i nasilja.
Također, pozvao je župe da ostanu predane zaštiti klime i okoliša. “S obzirom na razne krize s kojima se suočavamo, pitanja zaštite okoliša pomalo su izvan fokusa”, istaknuo je te dodao kako su zaštita okoliša i “očuvanje stvorenog osnovni principi kršćanskog vjerovanja u svijetu“. (kta/nedjelja.ba)
