Vijesti iz Rima, 27. rujna 2024. / 09:11
U belgijskom dvorcu Laeken, papa Franjo se suočio s dugotrajnom krizom kleričkog zlostavljanja Katoličke crkve u zemlji, nedvosmisleno izjavljujući da se “Crkva treba sramiti” i mora tražiti oprost za svoje neuspjehe.
Govoreći pred približno 300 uglednika, uključujući kralja Philippea i belgijskog premijera Alexandera De Crooa, Papa je primijetio da je zlostavljanje djece “pošast s kojom se Crkva odlučno i čvrsto bori, slušajući i prateći ranjene te provodeći široki program prevencije u cijelom svijetu. svijet.”
“Crkva je i sveta i grešna”, rekao je Franjo u Velikoj galeriji dvorca 27. rujna u svom prvom govoru od dolaska u Belgiju. “Crkva živi u ovom vječnom suživotu svetosti i grijeha, svjetla i sjene, s ishodima često velike velikodušnosti i sjajne predanosti, a ponekad nažalost i s pojavom bolnih protusvjedoka.”
“Mislim na dramatične slučajeve zlostavljanja djece”, dodao je. “Crkva bi se trebala posramiti i moliti za oproštenje te pokušati kršćanskom poniznošću riješiti ovu situaciju.”
Papini komentari dolaze nakon njegove odluke da laicizira bivšeg biskupa Brugesa Rogera Vangheluwea mnogo godina poslije bivši prelat priznao je da je opetovano seksualno zlostavljao svoje nećake. Prethodni nadbiskup Bruxellesa, pokojni kardinal Godfried Danneels, navodno pozvao žrtvu Vangheluweova zlostavljanja šutjeti.
Katolička crkva u Belgiji suočava se sa značajnim padom povjerenja javnosti. Samo 50% Belgijanaca izjasnilo se kao katolici 2022., što je pad od 16% u odnosu na desetljeće ranije, a samo 8,9% ide na misu barem jednom mjesečno.
Prema nedavnom izvješću, broj katolika koji su zatražili brisanje imena iz matice krštenih popeo se na 1270 u 2023. godini.
Papa je govorio o svećeničkom zlostavljanju u direktnom odgovoru nakon De Crooove oštre osude crkvenog postupanja sa svećeničkim zlostavljanjem.
De Croo je zamolio Crkvu da u prvi plan stavi potrebe žrtava, rekavši: „Danas same riječi nisu dovoljne. Potrebni su nam i konkretni koraci.” Kralj Philippe također se pridružio pozivu na odgovornost u svom govoru, rekavši da Crkva mora “neprestano” raditi na okajanju za zločine i pomoći u ozdravljenju žrtava.
Posjet pape Franje uslijedio je nakon niza skandala koji su zahvatili belgijsku Crkvu, a kulminirali su poražavajućim izvješćem objavljenim 2010. koje je otkrilo da je više od 500 pojedinaca istupilo s optužbama za zlostavljanje od strane svećenika. Posljedice ovih otkrića dovele su do značajnog preispitivanja vodstva i prakse Crkve, pri čemu mnogi pozivaju na transparentniji pristup rješavanju optužbi za zlostavljanje.
Nedavni dokumentarac, “Godvergeten” (“Od Boga zaboravljen”), emitiran na belgijskoj televiziji prikazuje žrtve kako dijele svoje potresne priče, dodatno potaknuvši bijes javnosti i potaknuvši istrage o crkvenim postupcima.
I premijer i kralj Philippe dali su svoje najoštrije primjedbe na nizozemskom, jeziku Flandrije, gdje su slučajevi zlostavljanja postali posebno poznati.
Papino obraćanje također se dotaklo problematične belgijske povijesti “prisilnih posvajanja”, prakse koja je trajala do 1980-ih i gdje su neudane majke bile prisiljene odreći se svoje djece. “Često su obitelj i drugi društveni čimbenici, uključujući Crkvu, mislili da je, kako bi se uklonila negativna stigma… bolje za dobrobit majke i djeteta, posvojiti potonje”, požalio se, dodajući da je takav način razmišljanja pridonio duboke društvene rane.
Papa Franjo je u svom govoru također govorio o jedinstvenoj ulozi Belgije u Europi, nazvavši je mostom između kultura i središtem mira. “Ovo su dvije nesreće našeg vremena – pakao rata… i demografska zima”, rekao je.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
„Zato moramo biti praktični: rađajte djecu! Imajte djecu!” dodao je papa.
Franjo se, međutim, nije osvrnuo na kontroverznu temu eutanazija u Belgiji, primjetan propust u njegovom govoru s obzirom na tekuće rasprave oko tog pitanja u katoličkim zdravstvenim ustanovama u zemlji.
Nakon papina govora u dvorcu Laeken, posjetio je rezidenciju za starije osobe u financijskim poteškoćama koju vodi Male sestre siromaha. Očekuje se da će se papa u petak navečer sastati i sa žrtvama seksualnog zlostavljanja.
Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama. Autorica je knjige “Blaženi Carlo Acutis: Svetac u tenisicama” (Ignacije, 2023.), https://ignatius.com/carlo-acutis-sscap/.
