U organizaciji animatora za sport u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu održan je, u okviru sportske srijede, pojedinačni šahovski turnir na kojem je sudjelovala većina šalatskih sjemeništaraca, izvijestila je Facebook stranica Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu.
Tijekom popodneva 17. siječnja ove godine, u prostorima sjemenišne blagovaonice, pet šahovskih borilišta okupila su jedanaestoricu sjemeništaraca koji su međusobno odmjerili snage u igri šaha s tempom igre od 10 minuta po igraču za cijelu partiju, plus 30 sekundi dodatka za svaki odigrani potez, počevši od prvog poteza.
Glavno obilježje turnira bila je velika borbenost igrača do samog kraja turnira. U neizvjesnom i napetom nadmetanju tijekom cijelog turnira u finalu su se našla dvojica maturanata: Mislav Palić i Marko Lacković, a potonji je bio i pobjednik samog turnira te je osvojio vrijednu nagradu koju će iskoristiti tijekom školske godine.
Čitav ovaj turnir organiziran je s ciljem što bolje pripreme za sportska nadmetanja koja šalatske sjemeništarce očekuju na ovogodišnjem Nacionalnom susretu sjemeništaraca RH i BiH koji bi se trebao održati početkom svibnja ove godine.
Uz sve to treba naglasiti kako je šah dobar i za zdravlje samih sjemeništaraca. Kako? Ova igra najbolji je sport za vježbanje najvažnijeg organa u našem tijelu: mozga. Dakle, šahovska igra potiče razvoj mozga, povećava IQ, pomaže u sprečavanju Alzheimerove bolesti, potiče kreativnost, uči planirati i predviđati, poboljšava vještine čitanja te unapređuje sposobnost pamćenja.
Izum šaha pripisuje se Legendi o zrnu pšenice. Navodni izumitelj šaha Sissa, zahtjevao je od svog gospodara, kao nagradu da sva 64 polja napuni zrnima pšenice i to tako, da na prvo polje postavi jedno zrno, na drugo dva, na treće četiri, a na svako sljedeće dvostruko više. Vladar se čudio njegovoj skromnosti, ali na kraju bi bilo potrebno 18 triliona (1018) zrna pšenice, što se ne bi moglo zadovoljiti sa svim žetvama pšenice do sada. Legenda jasno ocrtava problem eksponencijalne funkcije i njeno teško shvaćanje u ljudskom racionalnom svijetu. (kta/fb)
