Ovaj blagdan nastao je iz težnje za obranom ljudske slobode. Gospa od Otkupljenja slavi se od 1615., a za njega su zasluženi redovnici mercedarijevci, koji su se borili za otkup i oslobođenje onih duša što su ih Saraceni učinili robovima.
Papa Inocent XII., proširio je blagdan 1696. na cijelu Crkvu. I danas, kad još uvijek ima toliko nedužnih ljudi lišenih slobode, a uslijed divljanja bezdušnog kapitalizma, mnoge osobe rade u gotovo ropskim uvjetima, svetkovanje Gospe Otkupiteljice robova, kao dan čovjekova prava na slobodu, itekako ima smisla.
Prema tradiciji, Blažena Djevica Marija, Majka čovječanstva, ganuta samilošću prema porobljenima, ukazala se 1. kolovoza 1218. Sv. Petru Nolascu, te mu naložila da osnuje novi red, koji će se posvetiti plemenitom djelu otkupljivanja robova. U ostvarenju tog ideala pomagao mu je Jakov I., aragonski kralj, a savjetovao ga je i potpomagao dominikanac Sv. Rajmund de Penyafort.
Tako je u Barceloni osnovan red Blažene Djevice Marije od Milosrđa – Mater de Mercede. Pripadnici toga Gospina reda obavezuju se posebnim zavjetom da će dati i život za zarobljenu braću.
Red je odobrio papa Grgur IX., 1235. Blažena Gospa Otkupiteljica robova, svojim zagovorom i zaštitom pratila je redovnike mercedarijevce, koji su pod Njezinim okriljem i uz najveće žrtve spasili iz ropstva više od 70 000 duša, a djeluju i danas na svim kontinentima, posebno uspješno u misijama.
Današnji blagdan naročito se slavi u Barceloni, a Gospi od Otkupljenja posvećene su mnoge župe i biskupije diljem svijeta.
J.P., KT
