Dobit ostvarena zamrznutom imovinom Rusije ključ je kredita od 35 milijardi eura koji je EU obećao Ukrajini.
Europska unija ima novi plan: podići zajam od 35 milijardi eura, predati ga Ukrajini i pomoći zemlji da zakrpi ogromnu rupu koju je u proračunu ostavila ruska invazija, koja se bliži 1000. danu bez rješenja na vidiku.
“Razumijemo ogromne potrebe za financiranjem koje je stvorio rat”, Ursula von der Leyen rekao je u petak tijekom posjeta Kijevu.
“Morate održati državu i gospodarstvo u pogonu, a u isto vrijeme ojačati svoju obrambenu sposobnost od ruske agresije.”
Predsjednik Europske komisije obećao je da će zajam Ukrajini osigurati “prijeko potreban fiskalni prostor” za vladu i dati “maksimalnu fleksibilnost” za zadovoljenje svakodnevnih potreba, poput plaćanja zdravstvenih usluga, nabave oružja i popravka energetskih sustava koje ruske snage nemilosrdno bombardirali.
Činjenica da Bruxelles opskrbljuje Ukrajinu novom kreditnom linijom nije ništa novo, jer se to redovito događa od početka rata. Ali ovaj put, ključna razlika čini inicijativu doista revolucionarnom: ruska imobilizirana imovina služit će kao kolateral za zajam i biti će korištena za ispunjavanje svih ponovnih plaćanja, izuzimajući proračun Kijeva.
Kako će to funkcionirati? Euronews objašnjava sve što trebate znati.
Odakle ideja?
Ideja proizlazi iz gesla “natjeraj Rusiju da plati” koji je Zapad usvojio 2022. kako bi natjerao Moskvu da podmiri enormne račune izazvane čistim razaranjima koja je izazvala po Ukrajini. Kremlj je ignorirao takve pozive i nastavio svoju brutalnu invaziju.
Sa saveznicima suočenim s nedostatkom novca kod kuće, okrenuli su se dodatnom izvoru financiranja koji bi oslobodio njihove blagajne: imovina Ruske središnje banke koja je zamrznuta u prvim danima sukoba. Te devizne rezerve vrijede oko 270 milijardi eura, a velika većina (210 milijardi eura) čuva se na području EU-a.
Euroclear, središnji depozitar vrijednosnih papira (CSD) sa sjedištem u Bruxellesu, glavni je imatelj.
Prema međunarodnom pravu, suverena imovina ne može se konfiscirati. Međutim, izvanredni prihodi koje ostvaruju ne uživaju istu zaštitu, što znači da ih se može uhvatiti i njima se može upravljati na različite načine.
U svibnjudržave članice su se složile iskoristiti neočekivanu dobit, koja se procjenjuje na između 2,5 i 3 milijarde eura godišnje, za potporu ukrajinskoj vojsci i naporima za obnovu. Kako je situacija u zemlji postajala sve gora, čelnici G7 potpisali su u lipnju obećanje da će podići zajam od 50 milijardi dolara (45 milijardi eura) i pružiti Kijevu trenutnu pomoć.
Kakva je poveznica između EU i zajma G7?
Sve je to dio iste inicijative.
Izvorna ideja bila je da EU i SAD doprinesu s po 20 milijardi dolara (18 milijardi eura), a da UK, Kanada i Japan posuđuju preostali iznos dok ne dosegnu 50 milijardi dolara.
Ali Washington je izrazio rezerve prema načinu na koji Bruxelles obnavlja sankcije: prema zakonu EU-a, ograničenja protiv Rusije, od zabrane nafte do oligarha s crne liste, moraju se produživati svakih šest mjeseci jednoglasnim glasovanjem. To znači da bi u jednom trenutku jedna država članica, poput Mađarske, mogla blokirati obnovu i odmrznuti imovinu, uzrokujući propast kredita i izlažući zapadne saveznike velikom financijskom riziku.
Izgledi takvog scenarija usporio pregovore između dužnosnika EU i SAD-a, čak i ako situacija u Ukrajini, pod intenzivnim ruskim bombardiranjem, postane očajna uoči zimske sezone.
Zbog toga je Ursula von der Leyen krenula naprijed s udjelom većim od očekivanog od 35 milijardi eura kako bi nagovorila Washington i druge saveznike na bržu akciju. Nadolazeći američki predsjednički izbori i mogući reizbor Donalda Trumpa dodaju hitnost planu.
Nije li udio EU-a prevelik?
EU-ova suma od 35 milijardi eura puno je veća od 18 milijardi eura koliko je trebala dati kada je G7 u lipnju najavila plan. Zapravo, to predstavlja više od tri četvrtine obećanih 45 milijardi eura, ili 50 milijardi dolara. Ali stvari bi se ipak mogle promijeniti.
Dužnosnici Komisije kažu da zapadni saveznici moraju proučiti prijedlog von der Leyen i odlučiti koliko žele doprinijeti. Ako ukupni iznos prijeđe 45 milijardi eura, tada će Bruxelles prilagoditi svoj zajam i smanjiti svoj udio ispod 35 milijardi eura.
Daljnje razjašnjenje očekuje se do kraja listopada.
Kako će se koristiti neočekivana dobit?
Prema von der Leyenovom planu, Komisija će uspostaviti mehanizam suradnje zajmova za Ukrajinu, neku vrstu zajedničkog bazena u koji će se usmjeravati neočekivana dobit.
Nakon što saveznici podignu zajam i prebace novac u Ukrajinu, bit će im dopušteno pristupiti ovom novom mehanizmu i dobiti dio izvanrednih prihoda u skladu s iznosom koji su posudili. Saveznici će koristiti ove neočekivane zarade za otplatu, uključujući glavnicu, kamate i druge dodatne troškove.
To znači da ni G7 ni Ukrajina neće snositi najveći teret otplate.
Što je sljedeće?
Komisija je zatražila od Vijeća i Europskog parlamenta da brzo krenu s prijedlogom budući da prije kraja ove godine treba podići zajam od 35 milijardi eura.
Glasovanje u Vijeću provodit će se kvalificiranom većinom, što znači da sam zajam neće biti podložan pojedinačnom vetu. To budi nadu u brz dogovor.
Ako stvari budu išle dobro, Komisija bi mogla napraviti prvi prijenos krajem 2024. ili početkom 2025. nakon što potvrdi da je Kijev ispunio niz uvjeta politike. Očekuje se da će se 35 milijardi eura isplaćivati postupno tijekom 2025., iako je moguće i paušalno plaćanje.
Vlada Zelenskog odlučit će kako će koristiti pomoć. Novac će biti “nenamjenski” i “neciljan”, objasnio je visoki dužnosnik Komisije koji je želio ostati anoniman. Dužnosnik je naglasio kako “nema zabrane” da se dijelovi zajma namijene kupnji oružja i streljiva za ukrajinsku vojsku.
Isplata će se vršiti na bankovne račune koji glase na ime Ukrajine, ali koji se nalaze na teritoriju zajmodavaca, što omogućuje veću autonomiju.
U međuvremenu, neočekivana dobit od imobilizirane imovine usmjerit će se u zajednički fond od kolovoza 2025. nadalje.
Ali što je s vetom Mađarske?
Ovo je vječno pitanje u Bruxellesu.
Kao dio plana, visoki predstavnik Josep Borrell predložio je produljenje razdoblja obnove za rusku imovinu sa šest na 36 mjeseci kako bi se ojačala dugoročna predvidljivost i ublažila zabrinutost Washingtona.
Za razliku od zajma, ovaj će prijedlog biti podložan jednoglasnosti, što znači da bi Mađarska mogla poremetiti ideju i zadržati pravila kakva su sada kako bi zadržala svoju političku moć.
Dužnosnici Komisije kažu da pravno govoreći, veto ne bi promijenio zajam od 35 milijardi eura i Bruxelles bi krenuo naprijed sa ili bez duljeg razdoblja obnove. “Novac nastavlja teći sve dok su restriktivne mjere na snazi”, rekao je dužnosnik.
Osim toga, Borrell je dodao dva politička uvjeta za odmrzavanje imovine: Rusija prestaje s neprijateljstvima i Rusija plaća odštetu.
Iako države članice podržavaju ovaj pristup, stvarnost je da će Mađarska zadržati pravo veta na zamrznutu imovinu, bez obzira na to može li ga koristiti za šest ili 36 mjeseci.
Washington će postupiti u skladu s tim, budući da svaka operacija koja uključuje financijske rizike zahtijeva od američkog Kongresa da odobri dodatna sredstva. U slučaju EU-a, konačno jamstvo protiv neugodnog iznenađenja bit će zajednički proračun Unije.
