U četvrtak, 19. rujna 2024., u Križevcima je započela trodnevnica uoči dolaska moći sv. Šarbela u grkokatoličku katedralu Presvete Trojice. Prvi dan je započeo Božanskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustog koju je služio križevački vladika Milan Stipić, zajedno s grkokatoličkim i
rimokatoličkim svećenicima i đakonima. U homiliji je vladika Milan istaknuo pokorničko-isposnički duh velikog istočno-katoličkog sveca iz Libanona, koji je vrlo ozbiljno i odgovorno živio svoju krsnu vjeru pomazanika Božjega. ”Kao što je na Isusu bio Duh Božji, tako je i na svetom Šarbelu, i po krštenju i po miropomazanju bio aj isti Duh Božji, Duh Kristov. A Šarbel je svojim životom molitve, pokore, odricanja i pomaganja ljudima dao krila tom Duhu da po njemu čini velike i svete stvari. I mi smo pomazani Svetim Duhom, i zato i mir trebamo svojim životom dopustiti Svetom Duhu da po nama čini velike stvari” rekao je vladika Milan. Posebno je istakao pokornički duh, duh pokajanja koji je resio skromnog i poniznog Šarbela. ”Početak obraćenja je uvijek pokajanje, kajanje za grijehe i pročišćenje od staroga čovjeka. Tu svi stojimo pred istinom: ili jesmo ili nismo Kristovi vjernici. Ne možemo postići svetost bez Svetoga Duha, a on će svoje darove u nama razviti kad se iskreno pokajemo, kada svoj život mijenjamo i prema Kristovom evanđelju živimo. A to ne možemo ako nismo pred Bogom ponizni. Tek u poniznosti duha počinjemo shvaćati da bez Božje milosti ne možemo učiniti ništa, da posve ovisimo o njemu i da je Bog onaj koji nas mijenja. Tad počinje iskrena molitva. I kada ponizno i milosno pristupamo svetoj pričesti, tada se na najintimniji način susrećemo s Bogom jer se tada i tjelesno, biološki, i duhovno sjedinjujemo sa samim Bogom, i naša krv i naše tijelo se miješaju i sjedinjuju s Krvlju i Tijelom Kristovim. Tad postaje jedno tijelo, u nas ulazi on božansko, i tada se događaju čudesa svetosti” naglasio je biskup Milan i zaljučio da ”poslije Božjega silaska k nama u Kristu, kada je sam Bog k nama došao, mi nemamo više potrebe tapkati u mraku i tražiti, kao što je to bilo u starim povijesnim religijama, jer nam se Bog u punini objavio. I sveci i svetačke relikvije su svjedočanstva upravo tog Božjeg utjelovljenja i silaska među nas jer su oni svjedočili za živoga Boga, kao što i čudesa i milosti koja se na njihov zagovor događaju uvijek svjedoče o Božjoj neizmjernoj dobroti i ljubavi prema nama”.
Na svršetku liturgije, vladika Stipić je blagoslovio veliku ikonu sv. Šarbela koju je za križevačku katedralu dala izraditi Molitvena zajednica sv. Šarbela koja se okuplja u katedrali na molitvu. Drugi dio prvog dana trodnevnice okupio je brojne vjernike hodočasnike u dvorani Mariapoli Faro pokraj katedrale. Susret je započeo uvodnim pozdravom i blagoslovom vladike Stipića, a nastavljen duhovnim nagovorom vlč. Dražena Radigovića, svećenika Zagrebačke nadbiskupije, s temom “Poziv na dublje obraćenje po uzoru na sv. Šarbela”. Pjevanje duhovnih pjesama predvodio je Petar Buljan iz Molitvene zajednice ”Božja pobjeda.” U dvorištu katedrale postavljeni su štandovi gdje su okupljeni mogu nabaviti svetu vodu, spomen sličice i ulje sv. Šarbela i brojne druge nabožne predmete.
Drugi dan trodnevnice, u petak 20. rujna, započet će svetom liturgijom u 18 sati u katedrali, koju će služiti vladika Stipić, i na kojoj će pjevati grkokatolički bogoslovi iz Slovačke okupljeni sa svojim poglavarima na duhovnim vježbama u Križevcima, njih trideset i pet, a nastavit će se duhovnim nagovorom p. Sebastijana Šujevića DI, provincijala Družbe Isusove s temom “Poziv na posvećenje i na djelovanje po uzoru na sv. Šarbela”, nakon čega će uslijediti molitva za unutarnje oslobođenje i ozdravljenje. Duhovno slavljenje predvodit će glazbenici i pjevači iz Molitvene zajednice “Nanovo rođeni”. Trećega dana, u subotu 21. rujna, u 21 sat započet će u katedrali svečano noćno bdjenje na kojem će pjevati grkokatolički bogoslovi iz Hrvatske, Slovačke i Mađarske, a u nedjelju 22. rujna svečanost dočeka moći sv. Šarbela započinje u 10 sati procesijom ulaska u katedralu i arhijerejskom liturgijom koju će predslaviti vladika Jona Maksim, grkokatolički metropolita Slovačke i nadbiskup Prešova.
