Vatikan vidi duhovnu vrijednost Međugorja, ne smatra ga nadnaravnim
Kršćanski život

Vatikan vidi duhovnu vrijednost Međugorja, ne smatra ga nadnaravnim

Uz određenu razboritost, katolici mogu izvući duhovnu korist iz poruka i duhovnih praksi povezanih s navodnim Marijinim ukazanjima u Međugorju u Bosni i Hercegovini, priopćio je vatikanski Dikasterij za nauk vjere.

“Ovo ne implicira izjavu o nadnaravnom karakteru fenomena”, niti znači da su deseci tisuća navodnih Marijinih poruka koje su objavili navodni “vidioci” autentični, rekao je dikasterij u dugačkoj “Bilješci o Duhovno iskustvo povezano s Međugorjem”, objavljen 19. rujna.

Uz odobrenje pape Franje, dikasterij je ipak prepoznao “obilne i raširene plodove, koji su tako lijepi i pozitivni”, povezani s pobožnošću Mariji, Kraljici mira, i s hodočašćima u Međugorje.

Kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt dikasterija, predstavio je bilješku na konferenciji za novinare 19. rujna. Rekao je da se nije sastao s navodnim vidiocima, ali da je, nakon što je obavijest pripremljena, pisao njima šestorici s nekim “prijedlozima” o budućnosti. Nije naveo više detalja.

Kardinal je novinarima pokazao i službeni “nihil obstat” — izjavu o neprigovoru — koju je izdao biskup Mostarsko-duvanjski Petar Palić, biskupije u kojoj se nalazi Međugorje, dopuštajući tamošnju javnu pobožnost Mariji, Kraljici mira.

Iako je moguće da bi Papa mogao ići dalje i dati izjavu o tome imaju li navodna ukazanja i poruke nadnaravno podrijetlo, Fernández je rekao da je pitao Franju želi li krenuti u tom smjeru, a Papa je rekao: “Nipošto”.

Pobožnosti u Međugorju započele su nakon što je šestero mladih, u dobi od 10 do 16 godina, reklo da im se Marija počela ukazivati ​​u lipnju 1981. Troje od njih kaže da i danas imaju Marijina ukazanja svaki dan, dok ih troje imaju samo u posebnim prilikama.

U pozitivnoj prosudbi Vatikana o duhovnom iskustvu vezanom uz Međugorje istaknuto je: “obilna obraćenja; često vraćanje sakramentima, osobito euharistiji i pomirenju; mnoga zvanja za svećenički, redovnički i bračni život; produbljivanje života vjere; intenzivnije prakticiranje molitve; mnoga pomirenja supružnika; obnova braka i obiteljskog života.”

“Valja napomenuti da se takva iskustva događaju prije svega u kontekstu hodočašća na mjesta povezana s izvornim događajima, a ne u susretima s ‘vidiocima’ koji bi bili prisutni na navodnim ukazanjima”, dodao je dikasterij.

Obavijest od 10.000 riječi detaljno je proučila stotine “navodnih poruka”, ističući pozitivan, ortodoksni karakter većine njih, upozoravajući da neke sadrže upitne teološke tvrdnje ili se čini da su više odraz misli mladih nego onoga što crkva bi očekivala od Marije.

Nadbiskup Aldo Cavalli, rezidentni apostolski vizitator u Međugorju, zadužen je da odluči hoće li dopustiti objavu navodnih poruka otkrivenih u budućnosti ili navodnih poruka iz prošlosti koje još nisu objavljene, stoji u obavijesti.

Na konferenciji za novinare, Fernández je rekao da tekst nekih poruka “nije baš od sv. Tome Akvinskog”. Kao primjer istaknuo je onu o tome da su pokojni vjernici sretni kada se za njih slave mise, izjava koja bi mogla dati dojam da i oni u čistilištu mogu biti sretni.

Ključno načelo u crkvenoj procjeni fenomena poput Međugorja, kaže se u bilješci, jest da “kada netko prepozna djelovanje Duha Svetoga usred duhovnog iskustva, to ne znači da je sve što pripada tom iskustvu time slobodno od sve nepreciznosti, nesavršenosti i područja moguće zabune.”

Potvrđivanje duhovne vrijednosti navodnog ukazanja ili određene pobožnosti, navodi se, ne isključuje mogućnost “neke pogreške prirodnog reda, ne zbog loših namjera, već zbog subjektivne percepcije fenomena”.

Na primjer, navodi se u toliko mnogo poruka koje Mary navodno inzistira da je ljudi slušaju da mogu ostaviti dojam da su navodne poruke važnije od Biblije.

“Ovaj često ponavljani apel vjerojatno dolazi iz ljubavi i velikodušnog žara navodnih vidioca koji su se, s dobrom voljom, bojali da će pozivi Blažene Majke na obraćenje i mir biti ignorirani”, stoji u poruci. “Ovo inzistiranje postaje još problematičnije kada se poruke odnose na zahtjeve za koje je malo vjerojatno da su nadnaravnog podrijetla, kao kada Gospa daje naredbe o određenim datumima, mjestima i praktičnim stvarima i kada donosi odluke o uobičajenim stvarima.”

Zapravo, u mnogim porukama, rekao je dikasterij, Marija “traži da se njezine poruke slušaju, ali ih također podređuje neusporedivoj vrijednosti Riječi objavljene u Svetom pismu”.

Dikasterij je posebno skrenuo pozornost na opis Marije u navodnim porukama kao “Kraljice mira” i kako one s pravom nude “viziju koja je teocentrična i vrlo bogata pravim značenjem mira. Prema tom shvaćanju, mir ne označava samo odsutnost rata; ima i duhovno, obiteljsko i društveno značenje.”

U porukama se pojavljuje stalni poziv na napuštanje svjetovnog načina života i pretjerane vezanosti za svjetovna dobra, uz česte pozive na obraćenje koje omogućuje istinski mir u svijetu”, stoji u priopćenju.

Fernández je rekao da će uz malo “zdravog razuma” većina katolika moći razlikovati navodne poruke koje su duhovno korisne od onih koje su neprecizne ili jednostavno nevažne, poput one u kojoj Marija govori mladima da joj je rođendan 5. kolovoza. a ne 8. rujna, kako se slavi u crkvenom kalendaru.

Upitan je li ikad bio u Međugorju, kardinal je rekao da je bio tijekom putovanja Europom s dvojicom subraće na proslavu 25. obljetnice ređenja, što bi značilo da je put bio 2011. ili 2012. godine. Kardinal je rekao da nije želio da ide — više je volio Veneciju ili Firencu — ali je jedan od svećenika bio “fanatik” i oni su popustili.

Iako putovanje autobusom nije bilo lako, kardinal je rekao da je u Međugorju zatekao “okruženje molitve i mira” i želju među hodočasnicima da promijene svoje živote.

“Molili smo se i dobro nam je došlo”, rekao je.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Održana edukacija „Zaštita djece i mladih u sportu“

Katoličke vijesti

Papa traži od nacija da ukinu zakone koji diskriminiraju žene

Katoličke vijesti

Održana četvrta javna tribina sa prof. Vedranom Zubićem

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti