Katolici u Istočnom Timoru pozdravljaju papu Franju u svojoj otočkoj ‘oazi’ redovničkih zvanja
Europa

Katolici u Istočnom Timoru pozdravljaju papu Franju u svojoj otočkoj ‘oazi’ redovničkih zvanja

Dili, Istočni Timor, 10. rujna 2024. / 02:55 ujutro

U Istočnom Timoru, zemlji u kojoj je 98 posto stanovništva katoličko, papa Franjo je u utorak dočekan s velikim entuzijazmom od strane lokalnog svećenstva i redovnika.

Oko 600 svećenika i redovnika naguralo se u katedralu, a još 1500 vjernika pohrlilo je van dok su redovnice, svećenici i biskupi izražavali zahvalnost za mnoga zvanja i živahan vjerski život u katoličkoj zemlji.

Među okupljenima bile su redovnice koje služe siromašnima u planinskim predjelima zemalja u razvoju.

Govoreći u katedrali Bezgrešnog začeća u glavnom gradu Dilija 10. rujna, Papa je ohrabrio one s redovničkim zvanjima da čuvaju vjeru katoličke zemlje tako što nikada ne zanemaruju naviještanje Radosne vijesti evanđelja.

Papa Franjo govori na susretu s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrješnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Autor: Daniel Ibáñez/CNA
Papa Franjo govori na susretu s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrješnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Autor: Daniel Ibáñez/CNA

“Crkva postoji da bi evangeliziratii pozvani smo donijeti drugima … novi život Evanđelja”, rekao je Franjo.

“Isusovo evanđelje ima moć preobraziti … i stvoriti novo društvo”, dodao je.

Papa Franjo sletio u Istočni Timorkoji se također naziva Timor-Leste, 9. rujna za treću dionicu njegovog 11-dnevnog putovanja jugoistočnom Azijom i Oceanijom. Evangelizacija je bila bitna tema putovanja koje ga je već dovelo od otočnih država Indonezije do Papue Nove Gvineje.

Smješten uz sjevernu obalu Australije, na granici između Azije i Oceanije, Istočni Timor jedna je od najnovijih nacija na svijetu — postao je suverena država 2002.

„Jer znamo da su u srcu Krista egzistencijalne periferije zapravo središte. Crkva koja ne vidi periferije i skriva se u središtu je bolesna Crkva. Ali ako Crkva misli na periferije i šalje misionare, periferije postaju središte”, rekao je Papa.

Franjevci kapucini služeći siromasima

Otac Luan Le, franjevac kapucin i misionar iz Australije, već deset godina služi u Istočnom Timoru. Rekao je za CNA da kapucini prvenstveno rade sa siromašnima, posjećujući sela kako bi dijelili sakramente i brinuli se za bolesne.

“Osnovno obrazovanje i zdravstvena skrb ostaju veliki izazovi, posebno u planinskim područjima”, objasnio je Le. “U mnogim mjestima nedostaje medicinskih klinika, liječnika, medicinskih sestara i lijekova. Ljudi se često oslanjaju isključivo na biljne lijekove kad se razbole.”

Opisujući uzbuđenje oko papina posjeta, Le je rekao: „To je blagoslov za njih. Oni ga vide kao Kristova namjesnika, a njegova prisutnost donosi blagoslov i milost njihovim obiteljima.”

Le je izrazio nadu da će papin posjet promicati mir, sklad i razvoj obrazovanja i zdravstva. Naglasio je i potrebu zapošljavanja mladih ljudi.

Osvrćući se na svoje misionarsko iskustvo, Le je usporedio život u Australiji s Istočnim Timorom: “Ovdje nam nedostaju mnoge materijalne stvari, ali to je blagoslov jer smo bliže ljudima. Vidite radost Evanđelja na njihovim licima kad ih sretnete.”

(Priča se nastavlja u nastavku)

Pretplatite se na naš dnevni bilten

Vjerski redovi pomažu razvoju i obrazovanju

Mnogi vjerski redovi prisutni u Istočnom Timoru rade sa siromašnima u zemlji u razvoju, gdje više od 40% stanovništva još uvijek živi ispod granice siromaštva.

Majka Nunzia Da Silva Pachero jedna je od osam sestara iz Istočnog Timora koje su pristupile Misionarkama ljubavi od dolaska reda Majke Tereze u novu zemlju 2008. godine.

Misionari ljubavi nazočni susretu pape Franje s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama i sjemeništarcima u katedrali Bezgrešnog začeća, Dili, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Courtney Mares/CNA
Misionari ljubavi nazočni susretu pape Franje s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama i sjemeništarcima u katedrali Bezgrešnog začeća, Dili, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Courtney Mares/CNA

„Naš je apostolat posjećivati ​​ljude i obitelji, posvećujući ih Bezgrješnom Srcu, Presvetom Srcu i Božjem Milosrđu. Također pomažemo oboljelim obiteljima, dovozimo ih u grad na liječenje. Kad je moguće, pružamo katekizam, pripremajući ljude za sakramente. Osim toga, posjećujemo zatvorenike i psihički bolesne.”

Kad su Sestre milosrdnice bolničarke stigle u Istočni Timor, sestre su primijetile da su neke djevojke koje su živjele u planinama morale hodati tri do četiri sata kako bi pohađale školu. Djevojke bi dugo putovale pješice, pohađale bi školu dva sata, a zatim tri do četiri sata hodale kući.

Sestra Paola Lacovone nazoči susretu pape Franje s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Courtney Mares/CNA
Sestra Paola Lacovone nazoči susretu pape Franje s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Courtney Mares/CNA

Iako su Sestre milosrdnice morale doći na siromašni otok kako bi se brinule za bolesnu i neuhranjenu djecu, sestra Paola Lacovone objasnila je da su znale da i one moraju učiniti nešto kako bi pomogle tim djevojčicama, pa su otvorile studentski dom kako bi djevojčicama pomogle u ostvarivanju svojih obrazovanje bez potrebe za hodanjem više od šest sati svaki dan.

The Sestre milosrdnice bolničarke, porijeklom iz Italije, imaju 25 sestara u Istočnom Timoru i ovdje su od 2011. godine.

Papa se obratio crkvenim poglavarima nakon što je saslušao pozdravni govor biskupa Norberta de Amarala, predsjednika mjesne biskupske konferencije, te svjedočanstva redovnice, svećenika i katehete.

Sestra Rosa Sarmento, sestra Canossian, istaknula je status Istočnog Timora kao najkatoličkije zemlje u jugoistočnoj Aziji i “oaze svećeničkih i redovničkih zvanja”.

Napomenula je da timorski redovnici sada služe u drugim dijelovima svijeta, preokrećući povijesni trend dolaska europskih misionara u Timor.

Papa Franjo sluša svjedočanstvo sestre Rosa Sarmento, FdCC, na susretu s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Daniel Ibáñez/CNA
Papa Franjo sluša svjedočanstvo sestre Rosa Sarmento, FdCC, na susretu s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Daniel Ibáñez/CNA

Sestra Rosa zamolila je papin blagoslov “za našu djecu, adolescente, mlade, muškarce, žene, starije osobe, a posebno onesposobljene, kojih je mnogo”.

Misionari su prvi donijeli katoličku vjeru na otok Timor 1515. godine. Istočna polovica otoka, područje koje je postalo Istočni Timor, stoljećima je bila portugalska kolonija prije nego što ju je 1975. godine napala i okupirala susjedna država Indonezija. tri desetljeća borbe, Istočni Timor je stekao neovisnost 2002.

Spašena sutanom

Otac Sancho Amaral, 68-godišnji dijecezanski svećenik s 39 godina službe, podijelio je svoje iskustvo pomaganja timorskog pokreta za neovisnost. Prisjetio se ključnog trenutka iz 1991. godine kada je pomagao glavnom zapovjedniku Kay Rala Xanana Gusmão — koji trenutno služi kao premijer — u putovanju iz Dilija u selo Ossu. Dvojica muškaraca za dlaku su izbjegla da ih indonezijska vojska otkrije kada su zaustavljeni na kontrolnoj točki.

“U tom trenutku, dok sam nosio svoju mantiju, spustio sam prozor automobila ispružene lijeve ruke, mrzovoljnog i neprijateljskog lica, i upitao: ‘Ada apa?’, odnosno zašto ste nas zaustavili? Ali kad su vojnici shvatili da sam svećenik, pustili su nas da prođemo. Dakle, mantija, kao odjeća svećeničkog identiteta, spasila nas je opasnosti”, rekao je Amaral.

Svećenik je istaknuo kako Bog čuva pozvane na misije iu ratnim vremenima, dodavši: „Danas mogu biti ovdje da dam svoje svjedočanstvo života, jer me Bog voli i brine za mene.“

Kateheta Florentino de Jesus Martins iznosi svoje iskustvo pripreme katekumena i putovanja u misijske postaje u Istočnom Timoru prigodom Susreta s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istok. Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Daniel Ibáñez/CNA
Kateheta Florentino de Jesus Martins iznosi svoje iskustvo pripreme katekumena i putovanja u misijske postaje u Istočnom Timoru prigodom Susreta s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehetama u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istok. Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Daniel Ibáñez/CNA

Treći svjedok, Florentino de Jesus Martins — 89-godišnji kateheta — podijelio je svoje doživotno opredjeljenje za Crkvu. Počeo je kao kateheta 1956. i služio je 56 godina, uključujući misijske postaje i druga mjesta, za biskupiju Dili.

U nedostatku modernog prijevoza, Martins je ispričao kako je “često morao pješačiti od šest do deset kilometara kako bi katehizirao”.

“Na putu sam se ponekad suočavao s izazovima poput kiše i jakog vjetra ili noćenja tijekom putovanja. Unatoč izazovima, nikad se nisam obeshrabrio i nastavio sam raditi s najvećom odgovornošću, žarom i predanošću.”

Iako je 2017. godine otišao u mirovinu zbog zdravstvenih problema, Martins i dalje podržava i savjetuje druge katehete.

Sandalovina i Kristov miris

Papa Franjo je u svom obraćanju rekao baš kao Marija iz Betanije — sestra Marte i Lazara — pomazao Isusove noge s parfemom katolici su pozvani čuvati i širiti Kristov miris i njegovo Evanđelje.

“Dragi prijatelji, vi ste Kristov miris”, rekao je, ističući obilan rast mirisne, visoko cijenjene sandalovine u zemlji i povezujući ga s bonum odor Christi.

„Poput sandalovine, zimzelene i snažne, koja raste i daje plod, vi ste misionarski učenici koji nose miris Duha Svetoga kako bi ‘opijali’ živote drugih”, rekao je Franjo.

Papa je upozorio publiku na upadanje u “mlaku duhovnu prosječnost”, umjesto da vjerno čuvaju Kristov miris.

“Mi [Catholics] s pravom se sa zahvalnošću osvrnuti na našu prethodnu povijest, na sjeme vjere koje je ovdje posijano”, rekao je Papa pohvalivši svjedoke koji su upravo govorili okupljenima.

“Ali je li ovo dovoljno? U stvarnosti, uvijek moramo raspirivati ​​plamen vjere”, naglasio je papa Franjo, objašnjavajući da to znači produbljivanje znanja o kršćanskom nauku, pročišćavanje u svjetlu Evanđelja i duhovni rast.

Sestre slušaju govor pape Franje na susretu s biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama, sjemeništarcima i katehistima u katedrali Bezgrešnog začeća u Diliju, Istočni Timor, 10. rujna 2024. Zasluge: Daniel Ibáñez/CNA

Istočni Timor, “ukorijenjen u dugoj kršćanskoj povijesti, također treba obnovljeni poticaj prema evangelizaciji, kako bi miris Evanđelja mogao doprijeti do svih, miris pomirenja i mira nakon pretrpljenih godina rata; miris suosjećanja, koji će pomoći siromašnima da ponovno stanu na noge i potaknuti obnovljenu predanost oživljavanju gospodarskog i društvenog blagostanja zemlje; miris pravde protiv korupcije”, dodao je.

“Budite oprezni s korupcijom”, rekao je papa.

Franjo je također poticao l domaći katolici da se mirisom Evanđelja suprotstave patnji alkoholizma i nasilja i nadvladaju svako nepoštivanje dostojanstva žene.

“Isusovo evanđelje ima moć preobraziti ove mračne stvarnosti i stvoriti novo društvo”, rekao je.

Na kraju je Papa apelirao na sve okupljene u katedrali u Diliju rekavši: “Nemojte se obeshrabriti! Kao što nas je otac Sancho podsjetio u svom dirljivom svjedočanstvu, ‘Bog zna kako se pobrinuti za one koje je pozvao i poslao u svoju misiju’. Kao što nas je otac Sancho danas podsjetio u svom dirljivom svjedočanstvu, ‘Bog zna kako se brinuti za one koje je pozvao i poslao u svoju misiju.’

Hannah Brockhaus iz Rima pridonijela je ovom izvješću.

Courtney Mares

Courtney Mares je dopisnica Katoličke novinske agencije iz Rima. Diplomirala je na Sveučilištu Harvard, izvještavala je iz novinskih ureda na tri kontinenta i dobila je Gardnerovu stipendiju za svoj rad sa sjevernokorejskim izbjeglicama. Autorica je knjige “Blaženi Carlo Acutis: Svetac u tenisicama” (Ignacije, 2023.), https://ignatius.com/carlo-acutis-sscap/.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Povijesni koledž Notre Dame u Ohiju zatvara se ovog proljeća nakon 100 godina

Katoličke vijesti

Papa Franjo imenovao je čikaškog pomoćnog biskupa koji će voditi nadbiskupiju Milwaukeeja

Katoličke vijesti

Apostolat zagovara brigu za stvorenje i duše u potpori katolika u ruralnim područjima

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti