Više od dva mjeseca nakon što je 5-godišnji Loan Peña nestao u sjeveroistočnom argentinskom gradu Nueve de Julio, crkva nastavlja promicati marševe kojima se od njegovih otmičara traži da ga oslobode.
Loanov slučaj jedan je od mnogih zabrinutosti crkvenih skupina u Argentini koje se bore protiv trgovine ljudima i iskorištavanja ljudi u radne i seksualne svrhe.
Dana 26. kolovoza, biskup Adolfo Canecín od Goye, oko 45 milja jugozapadno od Nueve de Julio, prisustvovao je maršu i predvodio misu u čast dječaka koji je nestao 13. lipnja nakon posjeta svojoj baki. Skupu su nazočili članovi Loanove obitelji, ali i aktivisti crkvenih pokreta koji se bore protiv trgovanja ljudima.
U južnoameričkoj zemlji raste organizacija crkvenih skupina koje se bore protiv trgovine ljudima. U srpnju su se brojne grupe okupile u Buenos Airesu i pokrenule argentinsko odjeljenje Latinoameričke i karipske crkvene mreže o migraciji, raseljenju, izbjeglištvu i trgovini ljudima — poznate na španjolskom kao Crveni CLAMOR ili mreža CLAMOR.
Na poziv Povjerenstva za migrante i izbjeglice Argentinske biskupske konferencije, poznatog kao CEMI, pokreti koji se bore protiv trgovine ljudima okupili su se na uličnom maršu 28. srpnja, u kojem su prosvjednici zahtijevali pozornost vlasti kako bi se izbjegli novi slučajevi poput onog Loana.
Transparenti s Loanovim imenom, uz zahtjev da se živ i zdrav vrati obitelji, bili su dominantni elementi prosvjeda. Proteklih godina diljem Argentine bilo je bezbroj slučajeva poput dječaka. Žrtava se prisjećamo svake godine 30. srpnja prilikom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv trgovanja ljudima.
Papa Franjo bio je snažan međunarodni glas u osuđivanju trgovine ljudima, nazivajući je “globalnom pošasti”.
“To je poziv da poduzmemo akciju, da mobiliziramo sve naše resurse u borbi protiv trgovine ljudima i vraćanju punog dostojanstva onima koji su bili njegove žrtve”, rekao je Papa u veljači, upozorivši da “Ako zatvorimo oči i uši, ako to učinimo ništa, bit ćemo krivi za suučesništvo.” To je komentirao u svojoj poruci za 10. Svjetski dan molitve i svjesnosti protiv trgovine ljudima.
“Usuđujem se reći da je papa svjetski vođa koji je najviše dao vidljivost problemu trgovine ljudima, potičući nas da radimo u mrežama s drugim pokretima koji se protiv toga bore”, odvjetnica Ayelén Tomasini, članica Biskupske konferencije National National Povjerenstvo za pravdu i mir i koordinator tima Ne trgovini ljudima, izjavio je za OSV News.
Skalabrinac Fr. Juan Antonio Ramírez, tajnik CEMI-ja, rekao je da trgovina ljudima nije nešto novo u Argentini, sa stotinama slučajeva koji se pojavljuju i nestaju tijekom godina, a nikada se ne riješe jer se nikad ne pronađu odlučni tragovi.
“Mnogi od takvih problema javljaju se u sferi kriminala i nasilja, pa su za većinu u društvu nevidljivi”, izjavio je Ramírez.
Svećenik je rekao da se veliki dio policijskih akcija protiv trgovanja ljudima odnosi na radno iskorištavanje. Žrtve najčešće dolaze sa sela ili iz susjednih zemalja. Njihova ranjivost privlači pozornost kriminalaca.
“Unatoč ekonomskim teškoćama s kojima se Argentina suočavala proteklih godina, priljev imigranata je uglavnom ostao nepromijenjen”, rekao je, dodajući da oni na kraju pronađu neformalne poslove i rade u ilegalnim i nedostojanstvenim aktivnostima.
Godine 2023. stopa nezaposlenosti u Argentini iznosila je 5,7%. U prvom kvartalu 2024. skočio je na 7,7%.
Tomasini je naglasio da je socijalna ugroženost nešto što potiče trgovinu ljudima i iskorištavanje robovskog rada, pa se svakako ta situacija u posljednje vrijeme pogoršava.
Argentinski predsjednik Javier Milei, koji je preuzeo dužnost u prosincu 2023. godine s ciljem smanjenja sudjelovanja države u argentinskom gospodarstvu, drastično je smanjio količinu novca koja se troši na programe prevencije i spašavanja žrtava nasilja i trgovine ljudima, navode iz nevladine organizacije. organizacija Građanska udruga za jednakost i pravdu.
Brojne crkvene organizacije rade na prvim crtama humanitarne pomoći koja pomaže ljudima ranjivim na trgovinu ljudima, poput javnih restorana koje vode župe u kojima ljudi mogu besplatno pojesti topli obrok.
“S gospodarskom krizom, međutim, mnogo puta hrana jednostavno ne stiže u takve restorane. Katoličke skupine žale se na to”, opisao je Tomasini.
“Crkva ima kapilaran rad, ali naravno ne uspijeva učiniti sve što bi trebalo. Zato se moramo umrežiti”, rekao je Tomasini.
Prema njezinu mišljenju, posebnu pozornost treba posvetiti aktivnostima koje mogu pomoći u sprječavanju trgovine ljudima, poput onih koje se tiču edukacije, te procesuiranja kriminalaca povezanih s riješenim slučajevima.
“Slučaj Loana Peñe dobio je nacionalnu vidljivost nakon što su mediji počeli raspravljati o njemu. To bi trebalo pomoći društvu da shvati da postoji mnogo više nevidljivih slučajeva poput njegovog”, dodala je.
