Trećega dana apostolskoga putovanja pape Franje u Aziju i Oceaniju, 5. rujna, započeo je susretom s islamskim svijetom u najvećoj džamiji u jugoistočnoj Aziji Istiqlal u Jakarti iz koje je Sveti Otac uputio snažan poziv na izgradnju otvorenih društava za sve, uklanjanje ekstremizama i jačanje vjerskih vrijednosti. S Velikim imamom potpisao je Zajedničku deklaraciju Istiqlal 2024.: “U njoj s odgovornošću preuzimamo ozbiljne i ponekad dramatične krize koje prijete budućnosti čovječanstva”, piše Vatican News.
Svetom Ocu je dobrodošlicu izrazio veliki imam dr. Nasaruddin Omer. Zajedno su posjetili i „Tunel prijateljstva”, odnosno podzemni prolaz koji povezuje džamiju s katoličkom katedralom Uznesenja Blažene Djevice Marije. Značajan je trenutak bio i potpisivanje Zajedničke deklaracije Istiqlal 2024., u kojoj se poziva na promicanje vrijednosti zajedničke svim religijskim tradicijima kako bi se „porazila kultura nasilja i ravnodušnosti” i promicali pomirenje i mir.
U svom obraćanju Papa je zahvalio velikom imamu na njegovoj toplini i gostoprimstvu. Istaknuo je imamove riječi kako je to mjesto bogoslužja i molitve „velika kuća za čovječanstvo“ gdje ljudi mogu odvojiti vrijeme i prisjetiti se „čežnje za beskonačnim“ koju nosimo u srcu te potrebe traženja susreta s božanskim i za iskustvom radosti prijateljstva s drugima.
Papa je odao priznanje „velikom daru“ Indonežana u njihovom radu na promicanju „dijaloga, međusobnoga poštovanja i skladnog suživota između religija i različitih duhovnih senzibiliteta“. Povijest džamije svjedočanstvo je tih nastojanja, napomenuo je Papa, podsjetivši da ju je projektirao upravo kršćanski arhitekt Friedrich Silaban. Neka svakodnevno njeguju taj dar, pozvao je Sveti Otac, „kako bi vjerska iskustva bila uporišta za bratstvo i miroljubivo društvo“.
Osim toga „Tunel prijateljstva“ koji povezuje džamiju i katedralu također je „rječiti znak“. Ne samo da su dvije bogomolje okrenute jedna prema drugoj, već su povezane jedna s drugom omogućavajući susret, dijalog i istinsko iskustvo bratstva. Neka svatko od nas na duhovnom putu „hoda u potrazi za Bogom pridonese izgradnji otvorenih društava, utemeljenih na uzajamnom poštovanju i međusobnoj ljubavi, sposobnih zaštititi od krutosti, fundamentalizma i ekstremizma, koji su uvijek opasni i nikada se ne mogu opravdati“, naglasio je papa Franjo.
Jedan zajednički korijen svim vjeroispovijestima jest „potraga za susretom s božanskim, žeđ za beskonačnim koje nam je Svevišnji stavio u srca, potraga za jednom većom radosti i za životom jačim od bilo kakve smrti, koja pokreće naše životno putovanje i potiče nas da iskoračimo iz sebe kako bismo susreli Boga“. Gledajući dublje u svoje živote, u svjetlu te zajedničke čežnje, možemo primjetiti kako smo svi braća i sestre, „svi hodočasnici, svi na putu prema Bogu, mimo onoga što nas razlikuje“, poručio je Papa.
Istaknuo je također važnost očuvanja prijateljskih veza, usredotočujući se na ono što nas ujedinjuje usred bogastva naše različitosti, dok „zajedno tražimo istinu“. Možemo međusobno učiti od drugih vjerskih tradicija i okupljati se kako bismo se susreli u našim ljudskim i duhovnim potrebama, napomenuo je. Možemo nadalje zajedno težiti istim ciljevima, kao što su zaštita ljudskog dostojanstva, pomoć siromašnima, i promicanje mira.
Poticanje vjerskoga sklada za dobrobit čovječanstva naš je zajednički poziv, zaključak je Svetog Oca. Vodeći se time, moguće je zajedno odgovoriti na krize, ratove i sukobe koji nanose tolike patnje, „nažalost ponekad prouzročene manipulacijom vjere“, primijetio je Papa. „Ako je istina da ste dom najvećeg rudnika zlata na svijetu, znajte da je najdragocjenije blago odlučnost da se razlike mogu uskladiti slogom i uzajamnim poštovanjem, umjesto da budu uzrok sukoba… Neka svi umjesto toga budu zadivljeni snom o slobodnom, bratskom i miroljubivom društvu i čovječanstvu!”, zaključio je Papa. (kta/rv)
