Povratak u školu bit će posebno težak u Nigeriji ove godine jer novo izvješće pokazuje da pastiri Fulani, ili etnička milicija, ubijaju nigerijske civile bez otpora.
Prema nalazima istraživanja, masovna ubojstva, otmice i mučenja cijelih obitelji uglavnom prolaze bez izazova dok vladine snage prate ciljeve udaljene stotinama kilometara.
Kako se sigurnosna situacija u Nigeriji pogoršava, sve veći broj škola, posebno u sjevernom dijelu zemlje, suočava se s prisilnim zatvaranjem na pragu nove akademske godine. To je dovelo do značajnog pada upisa studenata, pri čemu su se mnogi građani selili unutar zemlje ili odlazili u inozemstvo.
Novo izvješće koje je 29. kolovoza objavio Opservatorij za vjerske slobode u Africi — četverogodišnji podatkovni projekt o vjerskom progonu u Nigeriji — pokazalo je da je najmnogoljudnija afrička zemlja bila iznimno nasilno i nesigurno mjesto za život u razdoblju obuhvaćenom izvješćem od listopada 2019. do rujna 2023., barem u dijelovima zemlje. Ukupno je u 9.970 napada ubijeno 55.910 osoba, dok je u 2.705 napada oteto 21.621 osoba, stoji u izvješću.
“Mnogi civili živjeli su u visokim razinama nesigurnosti i straha od neočekivanog”, stoji u izvješću. “Očevici su govorili o djeci koja noću spavaju na drveću”, rekla je ORFA. Ukupno je u 6.942 napada ubijeno 30.880 civila. Preostalih 25.030 ubijenih ljudi bili su pripadnici snaga sigurnosti ili terorističkih skupina.
Podaci pokazuju da je više nigerijskih kršćana bilo žrtvama nasilja nego Nigerijaca drugih vjerskih opredjeljenja. Od 30.880 ubijenih civila u četverogodišnjem izvještajnom razdoblju, kršćana je 16.769, dok je muslimana 6.235.
Katolička crkva, koja upravlja većinom škola u regiji, izvijestila je da su se škole zatvarale posljednjih godina zbog zabrinutosti za sigurnost, bez potrebe za izričitim uputama vlade.
“Došlo je do značajnog pada upisa studenata u sjevernoj Nigeriji”, rekao je biskup Gerald Mamman Musa iz Katsine u sjevernoj Nigeriji za OSV News. “Nesigurnost u tom području traje godinama, što otežava roditeljima slanje djece u školu”, rekao je.
Zapadnoafrička država s više od 236 milijuna stanovnika suočava se s terorističkim napadima otkako su 2009. militantne ekstremističke islamističke skupine Boko Haram i skupina Islamska država u zapadnoj Africi pokrenule pobunu s ciljem svrgavanja sekularne vlade Nigerije i uspostave islamske države . Godine 2011. militanti Fulani udružili su snage s Boko Haramom, dodatno eskalirajući islamističku pobunu u sjevernoj i središnjoj Nigeriji s fokusom na kršćane.
Boko Haram je 14. travnja 2014. privukao globalnu pozornost otmicom 276 učenica u udaljenom sjevernom nigerijskom gradu Chiboku, što je izazvalo globalni bijes i pokrenulo svjetsku kampanju s hashtagom #BringBackOurGirls, koju je podržala bivša prva dama SAD-a Michelle Obama i druge osobe visokog profila. Teroristička skupina od tada je nastavila otimati više školske djece i izvoditi napade na škole, posebno na sjeveru.
Utjecaj ovog nasilja na obrazovanje bio je značajan. Najmanje 10,5 milijuna djece u Nigeriji ne ide u školu, što je prema UNICEF-u najveća stopa nepohađanja škole u svijetu.
“Otmice školske djece od strane Boko Harama imale su značajan utjecaj, što je dovelo do pada pohađanja škole”, žalio se Musa.
“Srceparajuće je svjedočiti potencijalu te djece koja se rasipa zbog nedostatka sigurnosti”, rekao je. “Sjeverna regija zemlje je u opasnosti od podizanja generacije pojedinaca koji su lišeni obrazovanja, ne po izboru, već zbog okolnosti izvan njihove kontrole.”
Kateheta Emmanuel Ayuba iz nadbiskupije Kaduna u sjevernoj Nigeriji rekao je za OSV News da sve veća nesigurnost predstavlja ozbiljnu prijetnju obrazovnom sustavu. Situacija je, rekao je, dovela do široko rasprostranjene frustracije među studentima, nastavnicima i vladom, što je rezultiralo značajnim padom obrazovnih standarda.
Ayuba je naglasio da se u sjevernoj Nigeriji djeca rijetko viđaju u školi.
“Zbog zabrinutosti za sigurnost, učitelji i učenici su zatvoreni u svojim domovima, a mnoga su djeca raseljena zbog neprestane sigurnosti”, rekao je. “Nažalost, obrazovanje je zauzelo drugo mjesto za obitelji u sjevernoj Nigeriji, jer je njihov primarni fokus na osiguravanju skloništa i hrane za njihov opstanak.”
Terorističke skupine su namjerno napadale kršćane.
Dom je jedno od najopasnijih mjesta za nigerijske kršćane. Većina civila ubijena je (25.312) ili oteta (16.761) tijekom napada na njihove zajednice; u ostalim napadima ubijeno je 5568 civila, a 4771 je oteto.
“Napadi na zajednice bili su posebno razorni za žrtve. Često su uključivali čitav spektar nasilja, patnje i razaranja, što je dovelo do velikog broja prisilno raseljenih ljudi. Njihova polja su uništena ili su im zauzeli agresori. … Plaćanje otkupnine dodano je gubitak sredstava za život i često tjerao ljude duboko u dužničku zamku”, navodi se u izvješću od 29. kolovoza.
Nigerija je sada rangirana kao broj 6 na Svjetskoj listi praćenja zagovaračke skupine Open Doors UK, što ukazuje na značajan porast nasilja nad kršćanima, što je čini jednom od najopasnijih zemalja za kršćane.
“Mnogi naši župljani su se preselili zbog nesigurnosti, što je rezultiralo zatvaranjem škola”, rekao je biskup Bulus Dauwa Yohanna iz Kontagore u sjevernoj središnjoj Nigeriji. “Terorističke skupine ciljale su kršćane u njihovim domovima i školama, što je dovelo do zatvaranja obrazovnih ustanova, crkava i raseljavanja župljana.”
Katolički čelnici žestoko pozivaju nigerijsku vladu da stavi na prvo mjesto sigurnost svih građana, otvarajući put djeci da nastave svoje obrazovanje i žive bez stalne prijetnje nesigurnosti.
“Izuzetno je opasno slati djecu i učitelje natrag u škole bez odgovarajućeg osiguranja od strane vlade”, rekao je Ayuba. “Naša je nacija već oplakala gubitak mnogo djece i učitelja zbog terorističkih napada i ne možemo si dopustiti da riskiramo više života”, jadao se kateheta.
“Najučinkovitija mjera koju vlada može poduzeti je značajno povećati sigurnosnu prisutnost u školama, posebno u sjevernoj Nigeriji”, dodao je Musa. “Ključna je provedba vladine politike sigurne škole u svim školama raspoređivanjem sigurnosnog osoblja.”
Osim toga, biskup je savjetovao da “institucije učenja mogu odigrati značajnu ulogu educirajući studente o mjerama opreza i vještinama samoobrane u hitnim slučajevima. To može uključivati izlaze za slučaj opasnosti u spavaonicama i pružanje osnovne obuke samoobrane, bez naoružavanje učenika«.
“Ujedinimo se kako bismo spasili živote naše djece. Pružajući im formalno obrazovanje, možemo osigurati njihovu budućnost, baš kao i djeci posvuda”, rekao je za OSV News. “Prvo moramo osigurati naše škole i pokrenuti kampanje podizanja svijesti kako bismo potaknuli roditelje da šalju svoju djecu natrag u školu.”
