Indonezijska Crkva živi vjeru u vrlo raznolikoj naciji – Vatican News
Svijet

Indonezijska Crkva živi vjeru u vrlo raznolikoj naciji – Vatican News

Dok papa Franjo dolazi u apostolski posjet Indoneziji, pobliže promatramo jedinstvene izazove s kojima se suočava Katolička crkva u ovoj živahnoj, raznolikoj naciji.

Autor: Linda Bordoni

Indonezija, arhipelag jugoistočne Azije s dubokim povijesnim korijenima u evangelizaciji koji datiraju iz 16. stoljeća, predstavlja živopisnu katoličku stvarnost.

Od prvih misionara poput svetog Franje Ksaverskog do uspostave crkvene hijerarhije od strane pape Ivana XXIII. 1961., Crkva u Indoneziji narasla je i obuhvaća 38 biskupija i vojni ordinarijat.

U zemlji u kojoj katolici čine samo 3% stanovništva – otprilike 8 milijuna ljudi – usred većinskog muslimanskog stanovništva (87%), Crkva mora pronaći kreativne načine da živi svoju misiju poštujući multireligijski i multikulturalni krajolik Indonezije. Uz slobodu vjeroispovijesti koju jamči država, katolici žive uz muslimane, protestante (7%), hinduiste, budiste i konfucijaniste.

U ovom intervjuu surađujemo sa stručnjakom za katehezu, koji nudi uvid u to kako Crkva upravlja tom dinamikom i oživljava svoje poslanje u društvu obilježenom vjerskom raznolikošću i bogatom kulturnom tradicijom.

On je Otac Dimas Danang Agus Widayantodijecezanskog svećenika biskupije Purwokerto u središnjoj Javi, kojeg sam zamolio da podijeli svoje stajalište o Crkvi i kako on mijenja stvarnosti u svojoj zemlji.

O. Dimas Danang Agus Widayanto

O. Dimas Danang Agus Widayanto

P: Predstavite se i recite nam što ste po zanimanju dok razgovaramo. Također, spomenuli ste da je vaše stručno područje kateheza, kako to dolazi do izražaja u Indoneziji?

Ja sam Dimas Danang Agus Widayanto, dijecezanski svećenik biskupije Purwokerto u središnjoj Javi, Indonezija. Trenutno sam na doktoratu iz pastoralne i katehetske teologije na Katoličkom sveučilištu u Parizu, Francuska. Moje doktorsko istraživanje istražuje mogućnosti i izazove kršćanske formacije za odrasle u kontekstu kiberkulture – nove kulture koja se pojavila u eri Interneta. Doista, ovaj digitalni krajolik iz temelja je promijenio naše načine razmišljanja, ponašanja i interakcije, i prirodno utječe na način na koji se kršćanska vjera doživljava, širi i prenosi.

Internet je otvorio put novim metodama formiranja i angažiranja katolika putem raznih online platformi koje nude formaciju vjere, duhovne vježbe i duhovno vodstvo. Moja studija posebno ispituje mogu li ove digitalno potpomognute formacije učinkovito ispuniti primarne ciljeve kateheze, koji uključuju vođenje vjernika prema intimnom zajedništvu s Kristovim otajstvom. Stoga istražujem uključuje li ovaj novi oblik kršćanske formacije kerigmatske i mistagoške dimenzije.

U Indoneziji, iako su dostupni digitalni izvori za kršćansku formaciju i programe vjeronauka za različite dobne skupine, kateheza u župama u osnovi se oslanja na okupljanja unutar temeljnih crkvenih zajednica. Ovi katehetski susreti, koji se redovito održavaju tijekom značajnih liturgijskih razdoblja kao što su korizma i došašće, imaju za cilj produbljivanje i dijeljenje vjere. Vrlo je važna uloga laika u vođenju i animiranju ovih skupova.

P: Papa će se sastati s katoličkim svećenstvom i drugima koji rade unutar Crkve u Indoneziji. Koji su glavni izazovi s kojima se suočavaju? Što mislite da trebaju čuti od njega?

Katoličko svećenstvo i drugi crkveni djelatnici u Indoneziji suočavaju se s nekoliko značajnih izazova, uključujući uključenost i sudjelovanje, ekumenske i međuvjerske odnose te rješavanje društvenih pitanja. Primarni izazov je jačanje inkluzivnosti i aktivnog sudjelovanja unutar Crkve. To uključuje poticanje većeg sudjelovanja laika, osobito žena i mladih, u crkvenim aktivnostima i procesima donošenja odluka. Ovaj izazov uključuje prevladavanje autoritarnih stilova vodstva koji mogu spriječiti participativni angažman. Neki dijelovi Crkve u Indoneziji još uvijek se bore s vodstvom koje ne potiče aktivno sudjelovanje svojih članova. Još jedan značajan izazov uključuje upravljanje i njegovanje pozitivnih odnosa s drugim vjerskim zajednicama unutar pluralističkog društva Indonezije. Pitanja poput politizacije religije, širenja netolerancije na društvenim mrežama i doktrinarnih nesporazuma mogu pogoršati napetosti i spriječiti konstruktivan dijalog. Naposljetku, u svojim pastoralnim misijama, svećenici se često bave društvenim pitanjima kao što su siromaštvo, nepravda i zabrinutost za okoliš. To od njih zahtijeva da prošire svoju ulogu s duhovnog vodstva na društveno zagovaranje i osnaživanje zajednice.

S obzirom na te izazove, katoličko svećenstvo i drugi koji rade unutar Crkve u Indoneziji imali bi velike koristi od naglaska pape Franje na sinodalnost, njegovih poziva na ekumenski i međuvjerski dijalog te njegovog zagovaranja socijalne pravde i zaštite okoliša. Prvo, papa Franjo promiče sinodalni pristup upravljanju Crkvom naglašava važnost slušanja, dijaloga i sudjelovanja svih članova u procesima donošenja odluka. Ove bi smjernice potaknule napore unutar Katoličke crkve Indonezije da se sveobuhvatnije uključi u njezine raznolike i geografski raspršene vjernike. Drugo, s obzirom na religijsku raznolikost Indonezije, posebno je važno poticanje pape Franje na dijalog i suradnju između različitih vjerskih zajednica. Njegova poruka o izgradnji mostova umjesto zidova mogla bi pomoći u ublažavanju napetosti i poticanju skladnijeg suživota unutar indonezijskog društvenog tkiva. Treće, predanost pape Franje pitanjima socijalne pravde, uključujući ekonomsku nejednakost i zaštitu okoliša, usko je usklađena s potrebama Indonezije. Njegova vizija o “siromašnoj Crkvi za siromašne” duboko će odjeknuti u dijelovima Indonezije pogođenim velikim siromaštvom, potičući svećenstvo da bude aktivan glas u društvenim pitanjima. Nadalje, njegova enciklika Laudato Si‘ naglašava hitnost upravljanja okolišem, kritičnog pitanja za Indoneziju koja se suočava sa značajnim ekološkim izazovima. To bi moglo nadahnuti svećenstvo u Indoneziji da intenzivira svoje ekološko zagovaranje.

Katolički vjernici u Jakarti

Katolički vjernici u Jakarti

P: Crkva je bez sumnje cijenjena i priznata po svom djelovanju na socijalnom, zdravstvenom, kulturnom i obrazovnom planu. Mislite li da glas biskupa o pitanjima kao što su smrtna kazna, korupcija itd. ima utjecaja na političke vođe i društvo?

Biskupi Indonezije dosljedno govore o društvenim pitanjima, posebice u svojim izjavama nakon godišnje biskupske skupštine. Izrazili su oštre kritike u vezi s korupcijom, trgovinom ljudima, ravnopravnošću spolova, ljudskim pravima i integritetom okoliša. Poruke biskupa visoko su cijenjene zbog njihovog proročanskog stava o ovim kritičnim nacionalnim pitanjima, naglašavajući njihovu značajnu vjerodostojnost. Međutim, njihov utjecaj često nailazi na značajne prepreke, suočavajući se s onim što se može opisati kao “strukture grijeha” – ukorijenjeni društveni sustavi i institucije koji održavaju nepravdu i uzrokuju štetu. Posljedično tome, iako se njihov glas poštuje i priznaje u društvu, njegov izravni utjecaj na političke vođe i promjene politika manje je očit.

P: Jedan od vrhunaca Papinog posjeta je međureligijski susret koji će se održati u džamiji Istiqlal 5. rujna. U ovoj većinski muslimanskoj naciji, utemeljenoj na načelima “Pancasile” koja bi trebala jamčiti vjersku slobodu i društvenu pravdu – koliko je ovaj događaj značajan?

Međureligijski susret u Istiklal džamiji ima veliki značaj iz nekoliko razloga. Prvo i najvažnije, izgrađena u znak sjećanja na neovisnost Indonezije, džamija Istiqlal simbolizira predanost nacije vjerskom skladu i toleranciji. Njegov strateški položaj u blizini katoličke katedrale u Jakarti i protestantske crkve Immanuel, zajedno s njegovim povijesnim i arhitektonskim značajem, zorno utjelovljuje ideale Pancasile, koji uključuju vjersku slobodu i društvenu pravdu. Dizajn džamije koji je izradio Friedrich Silaban, protestantski arhitekt, naglašava inkluzivnu viziju koja stoji iza njezine izgradnje. Nedavno su džamija i katedrala spojene “Terowongan Silaturahmi” ili Tunel prijateljstva, koji simbolizira i olakšava međuvjersku suradnju, posebice u vrijeme velikih vjerskih slavlja.

Nadalje, ovaj susret vjerskih vođa s Papom služi kao snažan dokaz načela da ljudsko bratstvo nadilazi vjerske granice. Ističe ne samo pluralističku prirodu indonezijskog društva, već također naglašava globalnu poruku mira i suživota. Papina nazočnost na Istiqlalu stoga nije samo gesta dobre volje, već i ponovna potvrda predanosti Katoličke crkve promicanju dijaloga i razumijevanja među različitim vjerskim zajednicama. Ovaj događaj nudi nadahnjujući primjer da težnja ka pravednom i bratskom društvu nije samo bitna, nego i istinski ostvariva, čak i u naciji koju karakterizira značajna vjerska i kulturna raznolikost.

Muslimani sudjeluju u molitvi Eid a-Fitr na tlu katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Malangu, Istočna Java

Muslimani sudjeluju u molitvi Eid a-Fitr na tlu katoličke crkve Presvetog Srca Isusova u Malangu, Istočna Java

P: Jesu li miran suživot, poštovanje i vjerski sklad konkretna stvarnost u Indoneziji? Predstavlja li fundamentalizam prijetnju?

U Indoneziji su miran suživot, poštovanje i vjerski sklad doista opipljive stvarnosti. Sasvim je uobičajeno pronaći obitelji s pripadnicima različitih vjera koji žive skladno pod istim krovom. Na primjer, u mojoj vlastitoj obitelji otac mi je musliman, a majka katolkinja, pri čemu svatko ispovijeda svoju vjeru. Ovaj međuvjerski sklad proteže se izvan obiteljskih veza; odražava se u svakodnevnim interakcijama među ljudima različitih vjera. Ova stvarnost predstavlja primjer skladne mješavine kulturnih i vjerskih običaja.

Međutim, unatoč ovim primjerima jedinstva, prijetnja fundamentalizma je stvarna i ne može se zanemariti. Izazovi proizlaze iz nekoliko izvora: proliferacija govora mržnje protiv različitih religija na društvenim mrežama, neadekvatna regulacija vjerskih učenja koja promiču fundamentalistička stajališta i aktivnosti radikalnih skupina koje pokušavaju utjecati na političko i zakonodavno okruženje. Ovi elementi predstavljaju značajnu prijetnju našem društvenom skladu, budući da imaju za cilj razgraditi multikulturalno i multireligijsko tkivo indonezijskog društva.

P: Kakvo će naslijeđe posjet pape Franje ostaviti vašoj zemlji?

Nadam se da će posjet pape Franje ojačati vjeru katoličke zajednice u Indoneziji, ponuditi duhovni poticaj našem relativno malom, ali gorljivom stadu. Ovaj posjet cijenjenog pastira Katoličke Crkve predstavlja priliku da ojačamo naše vjernike i potaknemo ih na dublji angažman u našem društvu koje je bogato vjerskom i kulturnom raznolikošću. Za šire indonezijsko stanovništvo, nadamo se da će Papine poruke bratstva i ljubavi potaknuti kolektivni pokret prema izgradnji pravednije nacije, duboko ukorijenjene u vrijednostima ljudskih prava. Posjet pape Franje mogao bi poslužiti kao katalizator većeg jedinstva i uzajamnog poštovanja u našim raznolikim vjerskim sredinama. Ovaj ključni događaj mogao bi ojačati temelje mira i suživota koje Indonezija nastoji održavati.

Transparent koji pozdravlja papu Franju u katedrali u Jakarti

Transparent koji pozdravlja papu Franju u katedrali u Jakarti

Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Biskup Martinelli: ‘Sinoda pokazuje put za miran suživot’ – Vatican News

Katoličke vijesti

Biskup Dorsonville prisjetio se kao ‘zaraznog svojim entuzijazmom’ za Katoličku crkvu

Katoličke vijesti

Kardinal Pizzaballa, župni svećenik u posjetu opsjednutom gradu Gazi

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti