Katolički intelektualci proslavili sv. Augustina |
Đakovačko-osječka nadbiskupija

Katolički intelektualci proslavili sv. Augustina |

OSIJEK (TU) – Svečanim euharistijskim slavljem u crkvi sv. Roka u Osijeku Udruga katoličkih intelektualaca proslavila je 28. kolovoza 2024. spomendan svog nebeskog zaštitnika sv. Augustina. Uvodeći u večernje slavlje dr. sc. Davor Vuković, UKI-jev duhovni savjetnik i izv. profesor na đakovačkom KBF-u, zahvalno je pozdravio članstvo Udruge (djeluje osamnaestu godinu) potičući na molitvenu sabranost, uranjanje u Božju riječ te je u neuobičajenom tonu propovijedi pozvao na promišljanje o aktualnom, vrijednomu tekstu „Pismo Svetog oca Franje o ulozi književnosti u obrazovanju“.

„Kao Udruga katoličkih intelektualaca slavimo sv. Augustina, a ujedno želimo i produbiti, kao i uvijek, jednu ili drugu temu koja se tiče i naše Udruge. Svakako tema književnosti i kulture je važna i tiče nas se pa bih je danas dotaknuo, a osobito na tragu nedavno objavljenog ‘Pisma pape Franje O ulozi književnosti u kršćanskom životu i formaciji’. Ovo Pismo, u kojem ću nastojati s vama podijeliti neke od Papinih misli, zapravo je svojevrsni esej o samom smislu književnosti i njezinoj važnoj ulozi u kršćanskom, ali i općenito ljudskom životu. Nažalost, živimo u vremenu u kojem se književnost smatra gotovo nebitnom ili samo oblikom zabave, ili kakvom sporednom umjetnošću, a često i beskorisnom djelatnošću jer u vremenu obilježenom diktatom korisnosti, kakvo je naše, književnost ne donosi nikakvu opipljivu korist, profit, ili rezultate, pa je u jednoj mjeri i smatrana ne samo nebitnom, nego i beskorisnom. Uz to, živimo u vremenu digitalne tehnologije, vremenu neprekidne izloženosti audiovizualnim medijima, društvenim mrežama, mobilnim telefonima i drugim uređajima, u vremenu, kako ga Papa naziva, ‘opsjednutosti ekranima i otrovnim, površnim i nasilnim lažnim vijestima’. U takvom vremenu za književnost ima sve manje vremena i volje, pa i u kršćanskoj formaciji i odgoju. Ipak, Papa u svom Pismu želi ukazati na neprolaznu vrijednost književnosti, romana i pjesma, proze i poezije, i za ovo naše vrijeme“, istaknuo je dr. Vuković koji je iz Papinog pisma – eseja sastavljenog u četrdeset i četiri fragmenta, izdvojio „nosive misli koje i nama mogu biti itekako poticajne“ u otkrivanju bitnih tema: čitanje i unutarnje obogaćenje, vjera i kultura, književnost donosi veliko dobro, slušati nečiji glas, gledati očima drugih, svećenik/vjernik i pjesnik.

„Papa već u uvodnim mislima ističe kako čitanje otvara naše unutarnje prostore, koji nam pomažu da izbjegnemo zatvaranje u opsesivne ideje. Također za razliku od audiovizualnih medija gdje pasivno slušamo i gledamo, i gdje nam je sve ‘servirano’, pri čitanju knjige čitatelj je mnogo aktivniji. Čitajući knjigu, piše papa Franjo, čitatelj ‘nekako ponovno piše djelo, pojačava ga svojom maštom, stvara svijet, koristi svoje sposobnosti, svoje pamćenje, svoje snove, razložio je Vuković te razmatrao o povezanosti vjere i kulture, dobrobiti čitanja iz književnih vrela i slušanja glasa drugoga.

Povezanost između Božanske i ljudske riječi

Naposljetku razmatranja profesor D. Vuković govorio je o srodnosti svećenika, vjernika i pjesnika čija riječ priziva Božju riječ. “Za kršćane Riječ je Bog i sve ljudske riječi nose tragove intrinzične nostalgije za Bogom, za vječnom Riječi. Može se reći da pjesnička riječ analogno sudjeluje u Božjoj riječi, navodi Papa, a da je onda svećenik, vjernik poput pjesnika koji traga za beskonačnim, za Bogom. Srodnost između svećenika/vjernika i pjesnika očituje se i u tajanstvenoj i nerazdvojnoj sakramentalnoj povezanosti između božanske Riječi i ljudske riječi, stvarajući službu koja postaje služba puna slušanja i suosjećanja, karizmu koja postaje odgovornost, viziju istine i dobra koja se otvara kao ljepota. Toplo preporučam svima da pročitaju ovo Pismo (prijevod stoji na hrvatskom jeziku na portalu ika.hr) i neka nam to čitanje dodatno ražari ljubav prema čitanju književnih djela – starih, klasičnih, i suvremenih, kako bismo mogli ubrati sve plodove, koji proizlaze iz čitanja i prijateljevanja s književnošću. Važno je osvijestiti si uranjanje u knjigu i kako čitanjem stječemo bogatstvo: čitajmo književnost, razmatrajmo Sveto pismo! Tražimo Boga strastveno, kao sv. Augustin koji je uskliknuo: Bože, posvuda sam te tražio, a ti si bio u meni!, , zaključio je prof. dr. sc. Vuković.

Na misnom slavlju u nakanama i prozbama, utječući se Očevu i zagovoru sv. Augustina, katolički intelektualci molili su za obnovu ljubavi prema dobroj književnosti i Božjoj riječi, te su Božjoj ljubavi preporučili pokojne i žive članove UKI-ja. Misu je pjevanjem animirala Mirjana Eržić, sakristanka u crkvi Sv. Roka, a čitali su Stanko Šimunović i Marko Lukić. Nakon duhovnikova svečanog misnog blagoslova, UKI-jevo zajedništvo nastavljeno je zahvalom predsjednice prof. dr. sc. Ružice Pšihistal tijekom druženja uz trpezu i planiranjem aktivnosti nakon ljetne stanke. Nevenka Špoljarić

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Četrnaesti molitveni susret unutar četvrtog ciklusa “Lectio divina” |

Katoličke vijesti

Svetkovina Tijelova u Osijeku: Potrebno je izaći i svjedočiti Božju ljubav objavljenu u Isusu Kristu |

Katoličke vijesti

Održana korizmena obnova za prezbiterij Đakovačko-osječke nadbiskupije |

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti