Papa Franjo primio je, 24. kolovoza 2024. u audijenciju 170 sudionika 15. godišnjeg susreta Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca, koji se od 22. do 25. kolovoza održava u Frascatiju i Rimu na temu “Svijet u ratu: stalne krize i sukobi – Što to znači za nas?”.
Pozdravljajući kardinala Christopha Schönborna i dr. Christiaana Altinga von Geusaua, Papa je naglasio da je tema njihovoga ovogodišnjeg skupa aktualnija nego ikad. “Sadašnja situacija ‘trećega svjetskog rata koji se vodi u dijelovima’ čini se trajnom i nezaustavljivom. Aktualna kriza ozbiljno prijeti strpljivim naporima međunarodne zajednice, posebno kroz multilateralnu diplomaciju, u cilju poticanja suradnje u rješavanju teških nepravdi i hitnih društvenih, ekonomskih i okolišnih pitanja s kojima se suočava ljudska obitelj”, upozorio je Sveti Otac.
Odreći se rata kako bi se riješili sukobi
Potičući zakonodavce, ali i sve muškarce i žene dobre volje, posebno one nadahnute evanđeoskom vizijom jedinstva ljudske obitelji, Papa je predložio neke ideje za promišljanje. Naglasio je imperativ odricanja od rata kao sredstva za rješavanje problema sukoba i uspostavljanje pravde. “Golema razorna moć suvremenog naoružanja učinila je da su tradicionalni kriteriji dopuštenog rata – zastarjeli. U mnogim slučajevima, razlika između vojnih i civilnih ciljeva sve je slabija. Naša savjest ne može ne biti dirnuta scenama smrti i razaranja koje svakodnevno gledamo. Moramo čuti vapaj siromaha, udovica i ostale siročadi spomenute u Bibliji, kako bismo vidjeli ponor zla koji leži u srcu rata i svim mogućim sredstvima odlučili izabrati mir”, ponovio je Sveti Otac.
Dijalog i suradnja
Dodao je da su na putu mira potrebne ustrajnost i strpljivost, poslovična ‘vrlina jakih’, i to u svakoj prilici, prikladnoj i neprikladnoj, koja se može ostvariti pregovorima, posredovanjem i arbitražom. “Duša međunarodne zajednice mora biti dijalog, potpomognut obnovljenim povjerenjem u strukture međunarodne suradnje. Unatoč njihovoj učinkovitosti, dokazanoj tijekom godina, u promicanju globalnih napora za mir i za poštovanje međunarodnog prava, tim su strukturama kontinuirano potrebne reforme i obnova radi prilagodbe trenutnim okolnostima”, podsjetio je papa Franjo, te katoličke zakonodavce potaknuo da posebnu pozornost posvete poštovanju međunarodnoga humanitarnog prava i stvaranju njegovih sve čvršćih pravnih osnova.
Zajamčiti cjeloviti razvoj ljudi i naroda
“To, naravno, zahtijeva rad na sve pravednijoj raspodjeli dobara zemlje, osiguravajući cjelovit razvoj ljudi i naroda, a time i prevladavanje skandaloznih nejednakosti i nepravdi koje potiču dugoročne sukobe te stvaraju daljnje nepravde i djela nasilja u cijelom svijetu”, istaknuo je Papa i nastavio:
“U svom svakodnevnom iskustvu katoličkih zakonodavaca i političkih vođa, vi također znate što znači baviti se sukobom, u manjim razmjerima, ali možda ništa manje intenzivnima, unutar zajednica koje predstavljate i kojima služite. Kao kršćani, prepoznajemo da su korijeni sukoba, podjela i dezintegracije društva, kako je istaknuo Drugi vatikanski sabor, u konačnici povezani s osnovnom neuravnoteženošću kojoj su korijeni u čovjekovu srcu.”
Svjedoci nade
Napominjući kako su sukobi ponekad neizbježni, naglasio je da ih je moguće plodonosno rješavati samo u duhu dijaloga i osjetljivosti prema drugima i njihovim razlozima te u zajedničkom zalaganju za pravdu u težnji za općim dobrom. Na kraju je sudionike susreta potaknuo da budu svjedoci nade, osobito prema novim generacijama.
“Neka vaše zalaganje za opće dobro, podržano vjerom u Kristova obećanja, bude uzor našoj mladeži. Koliko je njima važno vidjeti modele nade i ideale koji se suprotstavljaju porukama pesimizma i cinizma kojima su tako često izloženi! Ukratko, za nas koji živimo u svijetu koji je u ratu, sa stalnim krizama i sukobima, nužno je pronaći mudrost i vidjeti snagu iza oblaka, čitati znakove vremena i, s nadom koju stvara vjera, nadahnjivati druge – osobito mlade – da rade za bolje sutra”, zaključio je Sveti Otac. (kta/rv)
