ACI Afrika, 23. kolovoza 2024. / 05:30
Kancelarka Rimska kurijakardinal rođen u Gani Peter Turksonobratio se na razvojnu prirodu moći u crkvenom i društvenom kontekstu u svom nastupnom predavanju 17. kolovoza za otvaranje nove akademske godine u Nairobiju. Sveučilišni koledž Hekima (HUC).
U svom obraćanju kardinal se osvrnuo na Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.), Afrička sinoda (1994), te višegodišnji u tijeku Sinoda o sabornosti.
“Moć nije monolitna sila; očituje se u različitim oblicima i utječe na svaki aspekt naših života, od upravljanja i civilnog društva do samih struktura koje oblikuju naše svakodnevno postojanje. Strukture upravljanja imaju značajan utjecaj na populacijske trendove, građanske slobode i izbor stila života,” rekao je u svom predavanju pod naslovom “Re-imagining Dynamics Power in the Ecclesial and Socio-Political Loci: Lessons from Vatican II, Ecclesia in Africa, and Synoda” o sabornosti.”
U raznim dijelovima svijeta, dodao je Turkson, strukture upravljanja “mogu ili osnažiti zajednice ili pojačati postojeće nejednakosti, ovisno o tome kako se moć koristi”.
“Drugi vatikanski sabor bio je prijelomni trenutak u povijesti Crkve, trenutak kada se Crkva nastojala obnoviti baveći se pitanjima koja se odnose na moć i autoritet”, rekao je.
Turkson je objasnio da vršenje vlasti od strane pape, kao što se vidi u objavljivanju koncilskih dokumenata, nije “autokratsko” već “sinodalno”, uključujući konzultacije i suradnju s katoličkim biskupima i širom crkvenom zajednicom.
Napomenuo je da dok Sveti Otac ima “jedinstvenu povlasticu odobravati i objavljivati koncilske dokumente”, ta se moć provodi “u različitim stupnjevima sa svim različitim ljudima u zajedništvu”.
Ovaj suradnički pristup, rekao je dalje, odražava “predanost Crkve sinodalnosti”, gdje se odluke donose kroz proces razlučivanja koji uključuje cijelu Crkvu, a ne samo hijerarhiju.
“Drugi vatikanski sabor nije bio samo odgovor na doktrinarne sporove”, objasnio je. “Bio je to proaktivan napor da se obnovi i ažurira crkvena misija i praksa.”
73-godišnji ganski prelat koji je služio kao prefekt Vatikana Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja (DPIHD) od kolovoza 2016. do prosinca 2021. kada je dao ostavkukazao je kako je Drugi vatikanski sabor istaknuo potrebu otvaranja Crkve svijetu, podsjetivši Papa Ivan XXIIIIzraz: “Razbijanje prozora Crkve”.
Turkson se osvrnuo na odnos između Crkve i države, temu za koju je rekao da je bila duboko istražena tijekom Drugog vatikanskog sabora.
Drugi vatikanski sabor, rekao je, označio je “značajnu promjenu u načinu na koji Crkva komunicira s civilnim društvom, udaljavajući se od ranijeg modela u kojem se Crkva oslanjala na državnu moć da zaštiti svoje interese. Umjesto toga, Koncil je istaknuo važnost vjerske slobode i dostojanstva ljudske osobe, načela koja i danas oblikuju društveni nauk Crkve.”
Turkson je sa zahvalnošću priznao napredak postignut od Drugog vatikanskog sabora i rekao da još mnogo posla treba obaviti, posebno u eri digitalnosti.
“Digitalno doba donijelo je napredak bez presedana, ali je također produbilo jaz između onih koji imaju i onih koji nemaju. Cyber moć sada je ključna odrednica ekonomskog i društvenog statusa, a oni koji nemaju pristup tehnologiji zaostavljeni su u svakom aspektu života,” rekao je.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Ova podjela, upozorio je Turkson u svom govoru, mogla bi dovesti do “marginalizacije ako se ne riješi uključivom politikom i pravednom raspodjelom tehnoloških resursa”.
“Danas se moramo oslanjati na isti duh obnove Drugog vatikanskog sabora dok se suočavamo s izazovima našeg vremena”, rekao je. „Naglasak Vijeća na kolegijalnosti, dijalogu i uključivanju laika u procese donošenja odluka model je kako Crkva može ići naprijed.“
Kardinal je dalje istaknuo kako su Prva posebna skupština Biskupske sinode za Afriku 1994. i Sinoda o sinodalnosti koja je u tijeku nadogradili viziju moći iz Drugog vatikanskog sabora.
Rekao je da su se ovi događaji bavili specifičnim izazovima i prilikama unutar afričkog konteksta u njihovom zagovaranju inkluzivnijeg i participativnijeg pristupa moći.
„Afrička sinoda istaknula je važnost kontekstualizacije učenja Crkve unutar jedinstvene kulturne i društvene stvarnosti Afrike. Pozvao je na Crkvu koja je duboko uključena u stvarnost svojih ljudi, promičući pravdu i mir na način koji odjekuje lokalnim kontekstima.”
Što se tiče višegodišnje Sinode o sinodalnosti koju je papa Franjo produžiti do 2024 — prva faza je bila Od 4. do 29. listopada 2023zaključno s a Sažeto izvješće na 42 stranicea druga sjednica zakazana je za Od 2. do 29. listopada u Rimu — istaknuo je kao važan fokus na “slušanje i dijalog”.
„Sinoda o sinodalnosti poziva cijelu Crkvu da se uključi u proces slušanja i dijaloga, razmišljajući o tome kako možemo izgraditi Crkvu u kojoj svi osjećaju da pripadaju i doprinose. Izaziva nas da ponovno promislimo o tradicionalnim strukturama i odnosima kako bismo potaknuli Crkvu koja više uključuje i sudjeluje,” rekao je prelat.
Turkson je zatim pozvao na promišljanje i angažman u ispitivanju dinamike moći unutar Crkve i društva.
“Dok se krećemo kroz složenost moći u današnjem svijetu, moramo stalno razmišljati o tome kako nas naša vjera i učenja vode u ovoj dinamici”, rekao je, dodajući, “Dok Crkva nastoji obnoviti samu sebe, ona također može ponuditi proročko svjedočanstvo svijetu izazivajući nepravedne strukture moći i zalažući se za dostojanstvo svake ljudske osobe.”
„U svijetu u kojem se moć često koristi za ugnjetavanje i iskorištavanje, Crkva mora biti svjetionik nade i glas onih koji nemaju glasa. Nasljeđe Drugog vatikanskog sabora, Afričke sinode i Sinode o sinodalnosti nudi dragocjene uvide u izgradnju pravednije i inkluzivnije Crkve i društva.”
Kardinal je pozvao vođe u Crkvi i društvu da se uključe u “kritičko preispitivanje dinamike moći”, rekavši: “Ovo nije samo izazov za vođe Crkve ili moćne u društvu; to je poziv svakome od nas da ispitamo kako koristimo moć koju imamo u vlastitom životu. Bilo u našim obiteljima, našim radnim mjestima ili našim zajednicama, moramo nastojati koristiti moć na načine koji odražavaju vrijednosti pravde, suosjećanja i općeg dobra.”
“Neka nas Duh Božji vodi dok nastojimo ponovno zamisliti moć u našoj Crkvi iu našem svijetu, tako da svi mogu iskusiti puninu života koju je Krist došao donijeti,”
Otvorena je nova akademska godina za HUC
Turkson je u svom predavanju najavio otvaranje HUC-ove akademske godine 2024./2025.
Nova akademska godina na HUC-u postavljena je pod temom “HUC@41 Naprijed i gore: Hrabra vizija ispunjena nadom.”
U svom obraćanju tijekom događaja, ravnatelj HUC-a, o Marcel Uwinezarekao je da tema nove akademske godine pokazuje “predanost ustanove stalnom poboljšanju, akademskoj izvrsnosti i duhovnom rastu dok se gradi na naslijeđu svojih osnivača i prethodnika.”
Osvrćući se na postignuća HUC-a otkad je prošle godine obilježio četiri desetljeća postojanja, Uwineza je istaknuo da je postignuto 99 % ciljeva postavljenih pod temom 2023./2024., „Prelazak s boljeg na najbolje”.
“Ići naprijed znači nastaviti napredovati, graditi na snazi onih koji su bili prije nas i učiti na greškama iz prošlosti. Pogreške nisu neuspjesi; one su prilike za rast i mudrost. Ovo je bit Hekime — mudrost koja proizlazi iz proživljenog iskustva,” član grupe rođen u Ruandi Družba Isusova (isusovci) rekli su.
Kao dio programa za novu akademsku godinu, Uwineza je najavio pokretanje novog šestogodišnjeg strateškog plana s ciljem proširenja programa Sveučilišnog koledža, povećanja njegove globalne vidljivosti i konačnog prelaska isusovačke institucije visokog obrazovanja u punopravno sveučilište.
Pozvao je nastavno osoblje, osoblje i studente da doprinesu ovoj misiji, naglašavajući važnost suradnje i zajedničke predanosti postizanju “ovih ambicioznih ciljeva”.
U svojim pozdravnim riječima novim studentima, Uwineza ih je potaknuo da se “duboko uključe u akademski i duhovni život” na HUC-u, pozivajući ih da krenu na putovanje “ozbiljne stipendije i osobnog rasta”.
Ravnatelj HUC-a podsjetio je studente da prava vrijednost njihovog obrazovanja “ne leži u vanjskim priznanjima, već u dubini njihovog znanja i pozitivnom utjecaju koji mogu imati na one oko sebe.”
Uwineza je također naglasio važnost održavanja pozitivnog stava prema studiju i predavačima, pozivajući studente da HUC učine svojim domom i da se potpuno posvete svom akademskom putu.
Margareta Muhoropredsjednik Vijeća HUC-a, istaknuo je važnost vremena, predanosti i zajedničkog truda u postizanju “ambicioznih ciljeva” HUC-a.
Muhoro je naglasio vrijednost marljivog rada i ustrajnosti u postizanju akademskog uspjeha.
“Nijedno remek-djelo nikada nije stvorio lijeni umjetnik. Izvrsnost nije slučajnost. Prepreke vas ne moraju zaustaviti. Ako naiđete na zid, nemojte se okretati i odustati. Smislite kako se popeti na njega, proći kroz njega ili ga zaobići,” rekla je.
Muhoro je potaknuo studente HUC-a da se u potpunosti uključe u mogućnosti koje pruža isusovačka visokoškolska ustanova, podsjećajući ih da je učenje proces koji često uključuje prevladavanje višestrukih izazovi.
“Imate dobro postavljenu pozornicu — fakultet, infrastrukturu za učenje i prekrasno okruženje — sve je spremno! Ne možete biti gledatelji; Poslušajte vrijeme – plešite u skladu, u ritmu, iznesite cijelu sebe na pozornicu”, rekla je.
Ponovno je potvrdila predanost vijeća podršci strateškom planu HUC-a, za koji je rekla da nastoji potaknuti rast i širenje u svakom aspektu institucije.
“Sat otkucava; vrijeme je da krenemo naprijed i gore sa smjelošću i nadom”, rekao je predsjednik Vijeća HUC-a.
Ovaj je članak bio izvorno objavio ACI AfricaCNA-ov afrički partner za vijesti, i prilagođen je za CNA.
Jude Atemanke je kamerunski novinar sa strašću prema komunikaciji Katoličke crkve. Diplomirao je novinarstvo i masovne komunikacije na Sveučilištu Buea u Kamerunu. Jude trenutno radi kao novinar za ACI Africa.
João Vissesse je angolski novinar sa strašću i bogatim iskustvom u komunikacijama i medijima u Katoličkoj crkvi.
