Vlada Nikaragve ukinula je pravni status više od 25 katoličkih organizacija, uključujući vjerske redove kao što su franjevci, karmelićani i augustinci, drugo biskupijsko odjeljenje Caritasa i laičke katoličke skupine, kao dio napada na civilno društvo zatvaranjem 1500 nevladine organizacije.
Zatvaranje, koje je 19. kolovoza najavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, ciljalo je na vjerske i građanske skupine, od protestantskih crkava do Rotary kluba do udruga poljoprivrednih proizvođača, pa čak i nacionalnog šahovskog saveza.
Izvor upoznat s Nikaragvom opisao je akcije od 19. kolovoza kao “izvanredan napor nikaragvanske države da slomi nevladine organizacije u nikaragvanskom društvu”.
Napad sve totalitarnijeg režima predsjednika Daniela Ortege i njegove supruge, potpredsjednice Rosario Murillo, dodatno je eliminirao građanske prostore izvan njihove kontrole, dok je dodatno napao slobodu bogoslužja.
Režim je zatvorio najmanje 5000 nevladinih organizacija i ušutkao neovisne medije od 2018., kada su prosvjednici izašli na ulice tražeći smjenu predsjednika — samo da bi naišli na nasilje policije i paravojnih snaga.
Zatvaranje 19. kolovoza posebno je ciljalo na evanđeoske zajednice, od kojih su mnoge neovisni mediji opisali kao skromne.
Napad je nastavljen i na katoličke organizacije, među otkazane redovničke redove stavljajući: Manju braću kapucine, Karmelićanke Božanskog Srca Isusova, redovnike i redovnice augustinke, misionare mercedarijance iz Berriza, Red cistercita strogog obreda ( također poznate kao sestre “trapistkinje”) i Braća milosrđa.
Otkazana su dva salezijanska služenja: Udruga salezijanaca suradnika i Udruga salezijanki. Druge katoličke organizacije koje su izgubile svoj pravni status bili su misionari katehete Lumen Christi, Zaklada Svetog Pija i Udruga osnovnih kršćanskih zajednica.
Zatvoren je i ogranak Caritasa u biskupiji Granada. Zatvaranje je uslijedilo nakon što je 12. kolovoza zatvoren Caritasov ogranak u biskupiji Matagalpa – na čelu s biskupom u egzilu Rolandom Álvarezom. Izvor koji je razgovarao s OSV News opisao je ciljanje ogranaka Caritasa kao napad jer režim “ne želi da itko osim države ili bilo koga koga smatraju pouzdanim pruža usluge građanima”.
Ministarstvo unutarnjih poslova tvrdilo je da 1.500 nevladinih skupina koje su izgubile svoje registracije nisu pravilno prijavile svoje financije “u razdoblju od jedne do 35 godina”, uz “ometanje” svoje “kontrole i nadzora” nad takvim organizacijama. Nikaragvanska država učinkovito oduzima imovinu nevladinih skupina koje gube pravni status.
Zatvaranje toliko crkava i crkvenih organizacija — evangeličkih i katoličkih — naglasilo je potiskivanje vjerskog života pod sandinističkim režimom.
U izjavi od 19. kolovoza Centro de Asistencia Legal Interamericano en Derechos Humanos evanđeoske crkve opisane su kao “posljednja mjesta gdje se građani Nikaragve mogu slobodno sastajati. Prema tome, preostale nevladine organizacije još uvijek ostvaruju slobodu udruživanja na minimalan način.” Grupa za ljudska prava, Colectivo Nicaragua Nunca Más, izvijestila je da je najmanje 21 evanđeoski pastor protjeran, dok je trojici odbijen ponovni ulazak u zemlju. Izbrojao je zakonska otkazivanja oko 420 kršćanskih organizacija.
Nikaragvanske evanđeoske zajednice do nedavno su se smatrale manje otvorenima i ne izazivaju bijes režima.
Prema izvorima, katoličke su crkve dugo bile špijunirane, a svećenici su morali paziti na svoje riječi, čak i tijekom propovijedi. Režim je također zabranio izražavanje vjere, zatvaranje katoličkih medija, otkazivanje crkvenih dobrotvornih projekata i zaustavljanje procesija i proslava zaštitnika izvan crkvenog posjeda.
Martha Patricia Molina, odvjetnica u egzilu koja prati agresije protiv Nikaragvanske katoličke crkve, izbrojala je 9688 pokušaja osujećivanja procesija i vjerskih aktivnosti od travnja 2018. Njezino posljednje izvješće o progonu crkve objavljeno je 15. kolovoza i dokumentiralo je 154 biskupa, svećenika, đakona, sjemeništaraca i 91 časne sestre koji nisu mogli raditi u Nikaragvi, jer su pobjegli iz zemlje, bili su prisilno protjerani ili im je jednostavno odbijen povratak nakon putovanja u inozemstvo.
Od 2018. godine gotovo 250 svećenika, časnih sestara, biskupa i drugih članova Katoličke crkve protjerano je iz zemlje, prema Molininom izvješću — s tri biskupa i 136 svećenika koji su protjerani i stigli su u Sjedinjene Države ili Vatikan.
Najmanje 14 katolika laika trenutno je zatvoreno iz vjerskih razloga, rekao je Molina za novinsku kuću Confidencial. Više nestašica desetkovalo je biskupije kao što su Matagalpa i Estelí — obje na čelu s Álvarezom — zajedno s biskupijom Siuna, iz koje je biskup Isidoro Mora protjeran. I Álvarez i Mora protjerani su u siječnju u Vatikan, zajedno sa 17 drugih crkvenih ljudi.
Biskupija Matagalpa izgubila je više od 80% svojih svećenika, prema Molini, dok su biskupije Estelí i Siuna pretrpjele značajne gubitke svećenstva.
“Budući da na tom području nema svećenika, laici su ti koji preuzimaju određene uloge, kao što je slavljenje Riječi ili posjećivanje bolesnika kako bi im se pričestilo”, rekao je Molina.
Otkazivanje 1500 nevladinih organizacija uslijedilo je nakon što su još dva svećenika prognana u Vatikan. Očevi Leonel Balmaceda i Denis Martínez poslani su u Rim 17. kolovoza, prema neovisnim nikaragvanskim medijima.
Družba Isusova, koja je izbačena iz Nikaragve 2023., objavila je izjavu na godišnjicu otkako je njezino prestižno Srednjoameričko sveučilište zaplijenjeno i kasnije ponovno otvoreno kao institucija naklonjena sandinistima, pozivajući vladu da “zaustavi represiju , prestati činiti sustavna kršenja ljudskih prava i osloboditi političke zatvorenike.”
Izjava srednjoameričke jezuitske provincije od 15. kolovoza nastavila je pozivajući vladu da “prihvati potragu za racionalnim rješenjem, u kojem prevladavaju istina, pravda, dijalog, akademska sloboda i vladavina prava”.
