Osoblje CNA, 20. kolovoza 2024. / 16:36
Nova analiza Istraživački centar Pew otkrio je da su gotovo polovica od procijenjenih 280 milijuna ljudi diljem svijeta koji žive izvan svoje zemlje rođenja kršćani, pri čemu znatan dio čine migranti u SAD iz Meksika i s Filipina.
The 19. kolovoz studija otkrili da su u 2020. godini — podaci za posljednju godinu dostupni — procijenjeno da su kršćani činili 47% svih ljudi koji žive izvan svoje zemlje rođenja, dok su muslimani činili 29%, a slijede vjerski nepovezani (13%), hindusi (5% ), budisti (4%) i Židovi (1%).
Tijekom posljednja tri desetljeća, ukupan broj ljudi koji žive kao međunarodni migranti povećao se za 83%, nadmašivši globalni rast stanovništva od 47%, primijetio je Pew. Iako se broj kršćanskih migranata na sličan način povećao za 80% u posljednja tri desetljeća, ukupni vjerski sastav migranata u cijelom svijetu ostao je relativno stabilan od 1990. godine, kaže studija.
Veliki postotak svjetskih kršćanskih migranata – 27%, ili 35,4 milijuna – živi u Sjedinjenim Državama. Slijede Njemačka i Rusija kao dvije najčešće destinacije.
Kršćani čine veći udio migranata nego svjetske populacije (30%), a Meksiko je daleko najčešća zemlja porijekla kršćanskih migranata, čineći 9% svjetskih kršćanskih migranata. Prema studiji, Sjedinjene Države su njihova najčešća destinacija.
Ostale uobičajene rute kršćanskih migranata uključuju migraciju iz Rusije u Ukrajinu i obrnuto, s Filipina u Sjedinjene Države, iz Rusije u Kazahstan i iz Poljske u Njemačku.
Naime, u Španjolskoj je kršćanska migrantska populacija skočila s manje od 500.000 na gotovo 4,2 milijuna u tom razdoblju, što je porast od 865%, kaže studija. Većina tog rasta dolazi iz Latinske Amerike i Kariba, jer su financijske krize u Kolumbiji, Ekvadoru i Venezueli izazvale recesiju i natjerale milijune ljudi da traže posao drugdje. Mnogi kršćanski migranti iz Rumunjske također su u to vrijeme potražili utočište u Španjolskoj.
U nekim zemljama koje su povijesno izgubile mnogo svojih kršćana od 1990. zbog migracije, poput Rusije i Mozambika, njihov se broj oporavio jer je veća politička stabilnost od 1990. dovela do povratne migracije.
Sirija je najčešća zemlja porijekla muslimanskih migranata, a muslimani se često sele u mjesta na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike, poput Saudijske Arabije.
Kina je najčešća zemlja porijekla vjerski neopredijeljenih migranata, a SAD je njihovo najčešće odredište.
Hindusi su vrlo malo zastupljeni među migrantima, a većina njih dolazi i ostaje u Indiji.
Unatoč tome što čine manji postotak ukupnih migranata, za Židove je daleko najveća vjerojatnost da su migrirali. Jedan od 5 Židova živi izvan svoje zemlje rođenja, u usporedbi s manjim udjelima kršćana (6%), muslimana (4%), hindusa (1%), budista (4%) i vjerski nepovezanih (2%).
U analizi se navodi da migranti često odlaze u zemlje u kojima je njihov vjerski identitet već prevladavajući. Mnogi muslimani su se preselili u Saudijsku Arabiju, dok su Židovi gravitirali prema Izraelu. Kršćani i vjerski neopredijeljeni migranti imaju iste tri glavne odredišne zemlje: SAD, Njemačku i Rusiju.