Katolici u Luksemburgu izrazili su šok zbog velike krađe u dobrotvornoj organizaciji Caritas njihove crkve, dok se nadaju da skandal neće zaustaviti donacije uoči posjeta pape Franje u rujnu.
“Zaprepašteni smo – nikada nismo mislili da bi se takvo što moglo dogoditi”, rekao je Gerard Kieffer, službenik za medije luksemburške nadbiskupije. “Ali Caritas je pravno i pravno neovisan o crkvi, tako da, iako možemo predvidjeti negativne posljedice, u tijeku su razmišljanja o tome kako bi se one mogle ograničiti.”
Predstavnik crkve razgovarao je s OSV News dok se istraga nastavlja o prijavljenoj krađi 61 milijuna eura (67 milijuna dolara) od Caritasa, jedne od najvećih dobrotvornih organizacija u Luksemburgu, u lažnim bankovnim zajmovima i transferima.
Rekao je da se ulažu napori da se “pronađu rješenja”, dodavši da će Katolička crkva izdati priopćenje kada parametri skandala postanu jasniji.
U međuvremenu, lokalni katolički svećenik rekao je da je Luksemburg, koji graniči s Njemačkom, Francuskom i Belgijom, strogo reguliran kao “financijsko središte”, što je potaknulo zaprepaštenje među članovima crkve “kako jedna osoba može ukrasti toliko novca”.
“Ovo je spektakularna pronevjera i čini se da je bilo malo ili nimalo kompetentnog nadzora jer je ovaj zaposlenik koristio kolateral Caritasa za osiguranje zajmova”, rekao je svećenik, koji je želio ostati neimenovan, za OSV News.
“Dobro je da je navodni počinitelj brzo identificiran i uhićen. Ali ljudi se pitaju kako se to moglo dogoditi – i mogu li još uvijek s imalo povjerenja donirati ovoj katoličkoj dobrotvornoj organizaciji.”
Caritas je 19. srpnja potvrdio da je podnio kaznenu prijavu zbog pronevjere sredstava, obećavajući da će “u potpunosti surađivati” s istražiteljima, dok će nastaviti svoju misiju “podupiranja najugroženijih”.
U medijskim izvješćima navodi se da je novac između veljače i srpnja preusmjeren iz dobrotvorne organizacije na bankovne račune u Španjolskoj, dok je jedna djelatnica oslobođena nakon što se predala policiji, ali je poricala optužbe za krađu.
U intervjuu od 22. srpnja za agenciju RTL na francuskom jeziku, glavni direktor Caritasa Marc Crochet rekao je da se osjeća “prevarenim” i “zapanjenim” otkrićima, inzistirajući da je katolička organizacija, osnovana 1932., ostala “vrijedna povjerenja”.
Dodao je da dobrotvorna organizacija, koja podupire žrtve siromaštva, beskućništva i trgovine ljudima, kao i migrante i izbjeglice, trenutno ima 28 milijuna eura (30,6 milijuna dolara) na svom računu, većinom sastavljena od sredstava dodijeljenih od strane vlade.
U međuvremenu, u priopćenju od 23. srpnja, Caritas je rekao da savjetuje svoje “jako potresene” zaposlenike i volontere, te da je primio “brojne poruke solidarnosti i podrške od institucija, privatnih tvrtki i pojedinaca”.
Međutim, luksemburški ministar vanjskih poslova, Xavier Bettel, pronevjeru je nazvao “bolesnom” i upozorio da će utjecati na “najsiromašnije ljude” i kod kuće i diljem svijeta.
U međuvremenu, premijer zemlje, Luc Frieden, rekao je 24. srpnja da je dobrotvorna udruga, koja je predana katoličkom socijalnom učenju, već dobila gotovo polovicu od 45 milijuna eura (49 milijuna dolara) u vladinim sredstvima koja se očekuju 2024., te da više neće primati državu pomoć dok se kriza ne riješi.
U priopćenju od 6. kolovoza, Caritas je rekao da je uspostavio “krizni odbor”, na čelu s ekonomskim konzultantom Christianom Billonom i potpomognut računovodstvenom tvrtkom PricewaterhouseCoopers, kako bi “vratio povjerenje svih dionika”, te također stvara nove subjekte za održati svoje nacionalne i međunarodne aktivnosti.
U međuvremenu, luksemburško tužiteljstvo potvrdilo je 6. kolovoza da je dobrotvorna organizacija postala žrtva “metode lažnog predsjednika” ili “prijevare izvršnog direktora”, usmjerene na zaobilaženje standardnih postupaka autorizacije za isplatu lažnih faktura, dodajući da još uvijek utvrđuje opseg od prijevare.
Katolici tradicionalno čine dvije trećine od 662.000 stanovnika Luksemburga, čiju je crkvu Sveti Ivan Pavao II 1988. stavio pod izravan nadzor Vatikana i smanjio župe sa 274 na 33 u reorganizaciji 2017. kako bi se nosio s padom broja posjećenih misa.
Luksemburški pomoćni biskup Léon Wagener rekao je za OSV News kako razumije javni interes za “Caritasov skandal”, ali je dodao da crkva, na čelu s kardinalom Jean-Claudeom Hollerichom, članom Papinog savjetodavnog vijeća i glavnim odnosom Sinode Biskupi, još se nisu javno očitovali.
U međuvremenu, direktorica crkvenog “Reech eng Hand” pastoralnog programa za izbjeglice, Marie-Christine Ries, rekla je kako se nada da kriza neće potaknuti šire “neprijateljstvo javnosti”.
“S obzirom da se dokazi još prikupljaju, prerano je reći koje bi se lekcije mogle izvući”, rekao je Ries za OSV News.
“Ali mi smo organizacija katoličke crkve koja radi od privatnih donacija bez državnog financiranja – tako da moramo računati na stalnu spremnost davanja za projekte poput našeg.”
Skandal s Caritasom izbio je usred priprema za Franjin posjet Luksemburgu 26. rujna, uoči četverodnevnog posjeta susjednoj Belgiji povodom šeste stote obljetnice njezinih katoličkih sveučilišta u Leuvenu i Louvain-la-Neuveu.
U zajedničkom priopćenju za OSV News, Caritas Europa u Bruxellesu i Caritas Internationalis u Rimu rekli su da su njihove 162 dobrotvorne organizacije članice “duboko ožalošćene i uznemirene” zbog “financijskih izdvajanja”, te da su bile “u bliskom kontaktu” s ponudama potpore.
Dodali su da je Caritas Luxembourg “visoko cijenjen, autonoman član” obiju mreža te da je prema statutu dužan “zadovoljiti minimalne standarde upravljanja, organizacijske infrastrukture, financijske održivosti, odgovornosti i usklađenosti s profesionalnim standardima i etičkim kodeksima ponašanja”. “
“Caritas Internationalis … kontinuirano radi” s nacionalnim članovima Caritasa “kako bi osigurao usklađenost s međunarodnim standardima i stalno poboljšavanje svojih sustava i procedura”, stoji u izjavi koju su supotpisali Maria Nyman i Alistair Dutton, voditelji Caritasa Europe i Caritasa Internationalis, odnosno.
“Financijski sustavi i procedure Caritasovih članova redovito se interno i eksterno ocjenjuju kao dio Standarda upravljanja, a planovi poboljšanja se uspostavljaju kako bi se riješile sve uočene slabosti”, stoji u priopćenju.
