Najmanje 11 crkvenih vjernika pritvorili su policija i paravojne jedinice tijekom jednotjednog napada u sjevernoj Nikaragvi, iscrpljujući već demoraliziranu biskupiju Matagalpa — čiji vođa, biskup Rolando Álvarez, živi u egzilu.
Devet svećenika i đakon uhićeni su 1. i 2. kolovoza – neki su odvedeni iz župa i župnih rezidencija – prema neovisnim nikaragvanskim medijima. Osmogodišnji svećenik također je pritvoren 27. srpnja u biskupiji Estelí, gdje je Álvarez apostolski upravitelj.
“Biskupija Matagalpa praktički više nema svećenstva. Bili smo protjerani, pod pritiskom i prisiljeni na bijeg. Župe su prepuštene same sebi”, rekao je svećenik u egzilu, upoznat s biskupijom, za OSV News.
“(Crkva) je napadnuta sa svih strana. Uklonili su svećenstvo, zamrznuli su joj račune. Crkva je preživjela”, dodao je. Ali o vladajućem sandinističkom režimu rekao je: “Njihov krajnji cilj je istrijebiti biskupijsku crkvu u kojoj je monsinjor Rolando (Álvarez) još uvijek biskup.”
Uhićenja su odražavala sve dublju represiju nad Katoličkom crkvom u srednjoameričkoj zemlji, koja je težila totalitarizmu. Predsjednik Daniel Ortega i njegova supruga, potpredsjednica Rosarillo Murillo, nastavljaju suzbijati neslaganje, zatvaraju prostore za civilno društvo i krše slobodu bogoslužja – pri čemu su svećenici špijunirani i prisiljeni paziti na njihove riječi tijekom mise.
Represija “proizlazi iz duboke nesigurnosti vođa režima koji žele apsolutnu kontrolu i nastoje ukinuti neovisne institucije kako bi to učinili”, rekao je Eric Farnsworth, potpredsjednik Američkog društva/Vijeća Amerika, za OSV News. “Crkva je među posljednjima u Nikaragvi i to pomaže objasniti napore da se ona dovede do pete.”
Nedavno su se pojavili znakovi unutarnjih sukoba s režimom koji je “spreman ići za svojima” i “postaje sve više izoliran i utemeljen na obitelji”, rekao je Ryan Berg, direktor Američkog programa pri Centru za strateške i međunarodne studije, za OSV News.
Crkvenim promatračima nedostaje uvjerljivo objašnjenje za najnoviji napad na Katoličku crkvu, koji je uslijedio nakon razdoblja stalnih neprijateljstava niske razine. Došlo je usred previranja u Venezueli – saveznici Nikaragve – gdje su pristaše oporbe preplavile ulice prosvjedujući protiv izborne prijevare, a predsjednik Nicolás Maduro ih je potisnuo policijom i razbojničkim odredima pod kontrolom vlade.
Biskup José Antonio Canales Motiño iz Danlíja u Hondurasu optužio je nikaragvanski režim da “iskorištava distrakciju onoga što se događa u Venezueli” za progon svećenika u Nikaragvi bez pozornosti međunarodnih medija, prema neovisnoj novinskoj kući Despacho 505.
Izvori koje je intervjuirao OSV News ukazali su na dugotrajni prijezir režima prema Álvarezu, koji je postao lice nikaragvanskog otpora rastućoj tiraniji, kao motiv za tekuće napade.
Posljednji napad na crkvu Matagalpa poklopio se s drugom godišnjicom pritvaranja Álvareza u kolovozu 2022., koji je odveden tijekom racije u biskupijsku kuriju u kojoj je bio zatvoren s 11 kolega gotovo dva tjedna dok su prosvjedovali protiv zapljene Katolički mediji.
Biskup je osuđen na lažne optužbe u siječnju 2023. i poslan u egzil godinu dana kasnije — zajedno s 18 drugih crkvenih ljudi, uključujući biskupa Isidora Mora iz Siune. Mora je priveden nakon što se javno molio za Álvareza na euharistijskom slavlju u katedrali u Matagalpi. Álvarez nije javno govorio otkako je protjeran.
“Diktatura Ortega-Murillo mrzi ga i vidi ga kao opasnog čovjeka”, rekla je Martha Patricia Molina, nikaragvanska odvjetnica u egzilu koja prati progon Katoličke crkve, u komentarima za OSV News. “Diktatura, svojim nezakonitim, proizvoljnim i neustavnim djelovanjem protiv redovnika biskupije Matagalpa, jedino što pokazuje je da provodi politiku spaljene zemlje.”
Uklanjanje Álvareza iz Matagalpe i tekući napadi vlade ostavili su biskupiju s kosturom osoblja.
Molina je podijelio podatke s OSV News koji pokazuju da je 70 svećenika služilo u biskupiji – 57 Nikaragvanaca i 13 stranaca – prije napada režima na crkvu. Ostala su samo 22 svećenika koji pokrivaju biskupiju od 615.858 katolika i 29 župa. Četvorica svećenika su umrla; dvojica su otišla u mirovinu, ali nastavljaju slaviti sakramente; pet ih je “oteto”, dok se troje vode kao nestali. Trideset svećenika bilo je prisiljeno na progonstvo.
“Većina otetih svećenika odvedena je nasilno”, rekao je Molina.
Posljednji val uhićenja započeo je 27. srpnja pritvaranjem oca Frutosa Vallea, starog 80 godina, koji služi kao izvršitelj “ad omnia” u Diócesis de Estelí, dopuštajući mu da upravlja redovnim funkcijama pastoralnog upravljanja, osim funkcija rezerviranih za biskupa .
Očevi Ulises René Vega Matamoros i Edgar Sacasa, identificirani kao sudski i pastoralni vikari u biskupiji Matagalpa, uhićeni su 1. kolovoza.
Još šest svećenika iz biskupije Matagalpa uhićeno je 2. kolovoza, prema nikaragvanskim neovisnim medijima 100% Noticias. Identificirani su kao oci Jairo Pravia, Víctor Godoy, Marlon Velásquez, Antonio López, Raúl Villegas — meksički svećenik — i Francisco Tercero. Otac Silvio Romero također je uhićen u biskupiji Juigalpa.
Odvedeni su u nacionalnu prijestolnicu Managuu, gdje se svi osim jednog navodno drže u pritvorskom objektu koji je bogoslovija pretvorena u pritvor za svećenike, prema neovisnom nikaragvanskom mediju 100% Noticias. Tercero je stavljen u zatvor Modelo — gdje je držan Álvarez — zbog navodnih optužbi za seksualni prijestup, prema 100% Noticias. Deacon Erwin Aguirre također je uhićen, ali je potom pušten. Otac Bayardo Alfaro, svećenik u biskupiji Estelí, dobrovoljno je napustio zemlju, prema 100% Noticias.
Molina je prethodno rekao za OSV News da se 2023. odvijala kao najteža godina za crkvu u Nikaragvi. U travnju je rekla da je najmanje 131 crkvenjak i 91 redovnica pobjeglo ili bilo prisiljeno napustiti Nikaragvu od 2018.
Svećenici koji su ostali u Nikaragvi nastavljaju raditi s ograničenim sredstvima.
“Crkva je usred svega nastojala nastaviti normalan rad misije s ono malo svećenika koji su ostali. Utrostručili su svoj rad”, rekao je prognani svećenik.
Nikaragva je i dalje gorljivo katolička zemlja. Ali pojavili su se znakovi da je režim uklonio katoličke simbole i promijenio ulice s vjerskim nazivima.
“Počeli su s ovom idejom nestanka vjerskih, kršćanskih simbola na javnim mjestima”, rekao je Arturo McFields, bivši veleposlanik Nikaragve pri Organizaciji američkih država, za OSV News. “Ne kažem da je masovno, ali počinje i primjetno je.”
Vatikan je tiho radio na oslobađanju Álvareza. Neki Nikaragvani izražavaju nadu da će papa Franjo umjesto toga snažnije govoriti o Nikaragvi.
Papa Franjo može utjecati na situaciju u Nikaragvi, rekao je Álvaro Leiva, predsjednik Srednjoameričke udruge za promicanje i obranu ljudskih prava. Opisao je papin stav prema Nikaragvi kao “nekonfliktan, što “ne predstavlja veću šansu da se vidi da bi ova diktatura mogla slabiti”.
