Stotine Meksikanaca pobjegle su pred nasiljem narko-kartela u južnoj državi Chiapas u susjednu Gvatemalu, zbog čega je biskup meksičke pogranične biskupije upitao lokalne vlasti: “Koliko će dugo živjeti pokušavajući sakriti tužnu i bolnu stvarnost koju nosimo iz dana u dan? “
Trend je obrat prošlih desetljeća, kada su domorodački Gvatemalci bježeći od genocida i građanskog rata tražili utočište u Meksiku.
Predsjednik Gvatemale Bernardo Arévalo rekao je novinarima 24. srpnja da je gotovo 600 Meksikanaca ušlo u zemlju i da im je pruženo utočište u općini Cuilco, blizu međunarodne granice.
“Oni bježe od sukoba između skupina koji se odvijaju na meksičkoj strani”, rekao je.
Associated Press je izvijestio da su stanovnici pobjegli iz Meksika zbog nedostatka hrane i sukoba u blizini svojih zajednica. Novinska agencija također je izvijestila tajništvo javne sigurnosti Chiapasa rekavši da nije primilo izvješća o raseljavanju u tom području.
Katolički čelnici osudili su raširenu nesigurnost u Chiapasu, najsiromašnijoj državi Meksika, gdje se dva glavna narko-kartela u zemlji – Jalisco New Generation Cartel i Sinaloa Cartel – spore oko teritorija koji se koristi za krijumčarenje droge i trgovinu ljudima.
Biskup meksičke pogranične biskupije u odlasku je u međuvremenu doveo u pitanje nedjelovanje državnih i saveznih vlasti u odnosu na bijesan narko kartel u Chiapasu, gdje su ilegalne blokade cesta raširene, sela su se ispraznila, a mještani pobjegli zbog prisilnog novačenja.
“Braćo civilne vlasti na različitim razinama vlasti, i dalje čekamo da intervenirate kako biste učinili ono što vama odgovara: obnovite vladavinu zakona u našim zajednicama”, rekao je nadbiskup Jaime Calderón Calderón, trenutačno apostolski upravitelj biskupije. Tapachule u Chiapasu gdje je bio biskup od 2018. (4. srpnja imenovan je nadbiskupom Leóna u meksičkoj državi Guanajuato i tamo će biti postavljen 19. kolovoza.)
“Što ti treba da se izvučeš iz njegove ravnodušnosti i braniš ljude koji su ti dali svoj glas da bi se ti brinuo o njemu?” Calderón je rekao u izjavi od 24. srpnja. “Koliko će dugo živjeti pokušavajući sakriti tužnu i bolnu stvarnost koju nosimo iz dana u dan?” – upita nadbiskup imenovani.
Calderón je govorio o “stalnoj prisutnosti narko-kartela koji se spore oko teritorija” u planinskom području biskupije koju sada napušta, a koja graniči s Gvatemalom, “dolazeći i odlazeći cijelim teritorijem usprkos ravnodušnosti i očitom suučesništvu Nacionalne garde i Meksička vojska (i) uz očito suučesništvo savezne i državne vlade.”
Ljudi su, rekao je, “zastrašeni, prijete im se i prisiljeni sudjelovati kao živi štit u obračunima narko-kartela”.
Meksički predsjednik u odlasku Andrés Manuel López Obrador više je puta umanjivao ili negirao nasilje koje se događa u Chiapasu i drugim dijelovima Meksika, tvrdeći da su mediji senzacionalizirali situaciju kako bi njegova vlada izgledala loše. Također je poručio stanovnicima Chiapasa da ne bježe i da vjeruju lokalnim vlastima.
“U pet godina nismo imali ozbiljnih problema s nesigurnošću u Chiapasu”, rekao je López Obrador 15. svibnja.
Nasilje u Chiapasu imalo je mali izborni utjecaj na njegovu štićenicu, novoizabranu predsjednicu Claudiu Sheinbaum, koja je osvojila gotovo 80% glasova u državi.
Otac isusovac Pedro Arriaga, koji služi u ruralnom Chiapasu, rekao je za OSV News da mnogi u državi vjeruju da su imali koristi od socijalnih programa koje je uveo predsjednik, poput stipendija za starije osobe i favoriziraju predsjednikove megaprojekte na jugoistoku zemlje, kao što je željeznica koja ide od Palenquea — mjesto impresivnih majanskih ruševina — do Cancuéna i kružeći oko poluotoka Yucatán. Oni također ne krive predsjednika za nesigurnost, rekao je.
Nasilje u Chiapasu pokazalo se podmuklim za migrante i Gvatemalce koji posluju u državi.
Obitelji 10 gvatemalskih trgovaca, koji su nestali u Chiapasu 2023., nedavno su otputovale u državu u potrazi za svojim nestalim voljenima.
“Meksičke vlasti nisu provele marljivu istragu kako bi pronašle mjesto gdje se nalaze naši nestali rođaci, a nemarno su odgovorile na naše potrebe”, rekle su obitelji u izjavi od 22. srpnja koju su objavili Centar za ljudska prava Fray Bartolomé de las Casas i Isusovačka mreža s migrantima – Gvatemala.
Trgovci su nestali nakon 16. studenog 2023., nedugo nakon što su prešli u Meksiko, kroz općinu zahvaćenu nasiljem narkokartela, stoji u priopćenju.