Državni tajnik kardinal Pietro Parolin u sklopu boravka u Ukrajini posjetio je 23. srpnja dječju bolnicu Ohmadit u Kijevu, koja je teško oštećena u ruskom raketnom napadu, piše IKA.
Za vrijeme napada, 627 djece bilo je u bolnici. Napad je oduzeo život i ozlijedio mnoge pacijente i djelatnike. U bolnicu u Kijevu prebačeno je više od 90 djece, a napad je oštetio odjele za kirurgiju, onkologiju i intenzivnu njegu, kao i jedini laboratorij za bolesti krvi i raka u Ukrajini. Traumatološki odjel, kao i onaj za toksikologiju također su stradali.
Kardinala su dočekali ukrajinski ministar zdravstva Viktor Liaško i ravnatelj bolnice Volodimir Žovnir. Kardinal je u bolnici pozdravio i tješio hospitaliziranu djecu, ohrabrio roditelje te zahvalio liječnicima i bolničkom osoblju. Također je razgovarao o mogućnostima suradnje s vatikanskom pedijatrijskom bolnicom Bambino Gesù.
Zatim je posjetio katedralu svete Sofije, koja je uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine i znamenitost je Kijeva. Državni tajnik obišao je katedralu i povijesnu izložbu. Ispred mozaika Gospe koja moli predložio je molitvu Djevici Mariji. Vatikansko izaslanstvo otpjevalo je marijansku pjesmu „Salve Regina” na latinskom jeziku. Na kraju posjeta kardinal se upisao u knjigu gostiju i napisao posvetu.
U intervjuu za vatikanske medije o njegovim prvim dojmovima i o tome što će reći papi Franji, kardinal Parolin je stavio naglasak na „izmučene” ukrajinske majke. Susreo je nekoliko njih, a osjećaj je bio „potresan”, poručio je. „Kad pomislite da je još uvijek mlada majka izgubila sina od 25 godina, ne znate što biste rekli…“, kazao je. Istaknuo je i tragediju kako mnogima tijela nakon smrti nisu pronađena.
Govoreći općenito o njegovom posjetu, kazao je kako je primarna poruka tih dana zadržati pozornost međunarodne zajednice na stanje u Ukrajini, kako to ne bi postao „još jedan zaboravljeni sukob“. Iako se taj sukob događa u „srcu Europe“ te možda ima „više pažnje u usporedbi s drugim ratovima na drugim kontintentima“, kardinal ipak ističe kako postoji opasnost da ono postane „vijest i ništa drugo“. Humanitarna pomoć uvijek mora biti zajamčena Ukrajini, nastavio je, pozivajući na kreativnost na diplomatskoj razini „u smislu pronalaženja formula koje mogu pomoći da se otvore putovi mira“. Prema njegovom osobnom dojmu, „prilično smo daleko“ od nekog dogovorenog rješenja. (kta/ika)