Washington DC, 12. srpnja 2024. / 17:25
Panel na godišnjem Nacionalna konferencija konzervativizma doveo u pitanje učinkovitost snažnog odvajanja crkve od države u Sjedinjenim Državama — dovodeći u pitanje konvencionalnu mudrost mnogih mislilaca i na političkoj ljevici i na političkoj desnici.
“Dobro društvo odgaja mlade da gledaju iznad … a ne samo dolje,” RR Reno, urednik kršćanskog ekumenskog časopisa First Things, rekao je tijekom panela 9. srpnja na konferenciji, održanoj u Washingtonu, DC
Reno, jedini katolik na panelu, tvrdio je da se katolici ne bi trebali bojati nastojanja da se ukine odvojenost crkve od države, već bi se radije trebali “radovati zbog… [the] propast ekstremnog sekularizma.”
Ostali panelisti bili su Timon Cline, koji je prezbiterijanac i urednik časopisa American Reformer; Josh Hammer, koji je Židov i urednik Newsweeka; i Josh Mitchell, koji je protestant i profesor političke teorije na Sveučilištu Georgetown.
Sudionici panela, koji su govorili na odvojenoj sjednici pod nazivom “Odvajanje crkve i države nije uspjelo”, raspravljali su o nekim naporima u državama koje vode republikanci da se ukloni čvrsta barijera koja razdvaja crkvu i državu u zemlji.
Ti napori uključuju Računi za biblijsko opismenjavanje predloženo u nekim državnim zakonodavnim tijelima, a novi zakon Louisiane koji zahtijeva da javne škole prikazuju Deset zapovijedi, i a novi zakon Floride koji dopušta javnim školama da angažiraju vjerske kapelane za savjetovanje učenika.
Svi ovi prijedlozi zakona naišli su na pravne izazove od strane zagovaračkih skupina koje tvrde da zakon krši klauzulu o osnivanju Prvog amandmana. Ta klauzula glasi: “Kongres neće donositi zakone koji poštuju uspostavu religije.”
Vrhovni sud SAD-a 1940-ih presudio je u nekoliko slučajeva povezanih s klauzulom o osnivanju. Visoki sud uzeo je tvrdokorno tumačenje odredbe kao stvaranje snažne barijere između crkve i države, pozivajući se na pismo Thomasa Jeffersona koji je pozivao na “zid razdvajanja” između njih dvoje.
Reno je tvrdio da bi se katolici trebali suprotstaviti ovom tumačenju i da bi ga Vrhovni sud trebao ponovno razmotriti. “Pravda [John] Roberts, sruši taj zid”, rekao je Reno u osvrtu na poznatu naredbu Ronalda Reagana Mihailu Gorbačovu u vezi s Berlinskim zidom.
Pod strogim tumačenjem odvajanja, Reno je upozorio da bi “čak i najmanji nagovještaj javne podrške vjeri bio prekršaj”. To, tvrdio je, priječi dužnost države da promiče opću dobrobit svog stanovništva, što uključuje dužnost “promicanja religije”.
Prema Renu, “slobodno društvo” zahtijeva “moralno građanstvo”, a prihvaćanje ideologije sekularizma na saveznoj razini “podriva američku tradiciju dobro uređene slobode”.
“Naša dužnost da poštujemo i služimo Bogu nije [simply] otkrivena istina,” rekao je Reno, ističući da su sva društva kroz povijest prepoznala važnost služenja koncepciji Boga ili bogova.
“To je istina prirodnog zakona”, objasnio je Reno, tvrdeći da je “prava priroda tog Boga otkrivena u Svetom pismu.”
Reno je, zajedno s Mitchellom, tvrdio da federalno nametnuti sekularizam nije prava neutralnost u pitanjima vjere. Umjesto toga, tvrdio je Mitchell, društvo je prihvatilo “nepotpunu religiju”, koja nastoji zamijeniti kršćanstvo.
Nepotpuna religija usvojena u Sjedinjenim Državama, tvrdio je Mitchell, je “politika identiteta”, u kojoj postoji klasa “potlačenih” i klasa “potlačenih”, gdje potlačeni “nikada nisu krivi ni za što, bez obzira koliko zakona su raskinuti” i postoji “nenaplativi dug prijestupnika [that] mora se računati.”
Mitchell je suprotstavio politiku identiteta kršćanstvu, u kojem ih grijeh čovječanstva odvaja od Boga, a Kristova smrt na križu i uskrsnuće od mrtvih obnavlja ljudsku prirodu i pruža priliku za oprost i iskupljenje. U sekularnoj religiji, upozorio je, “nema oprosta”.
“Već imamo uspostavljenu crkvu”, rekao je Mitchell. “… Politika i vjera su postale jedno.”
Mitchell je primijetio da je svako društvo koje je napustilo kršćanstvo prihvatilo “nepotpunu religiju”, kao što je ateistički kult razuma nakon Francuske revolucije, koji je nadgledao raširenih zločina protiv kršćana, te nametanje ateističkog komunizma od strane Sovjetskog Saveza i njegove progon kršćana nakon ruske revolucije.
“Nakon kršćanstva ne dolazi sekularizam,” rekao je Mitchell.
Hammer je u međuvremenu tvrdio da rješenje nije u tome da se riješimo vladajuće klase, već “radije pokušavamo vladajuću klasu zamijeniti našim ljudima”. Rekao je da ti napori uključuju izgradnju konkurentskih institucija, ali i pokušaj prodora u uspostavljene institucije.
Prema Hammeru, protiv sekularizma se može boriti dobrim državotvorstvom.
Slično tome, Cline je primijetio da dobri zakoni mogu utjecati na kulturu, baš kao što loši zakoni imaju. Kao primjer lošeg zakona koji utječe na kulturu, istaknuo je nametanje Vrhovnog suda SAD-a o legalizaciji homoseksualnih građanskih brakova svakoj državi, napominjući da je sada “brak sporna točka” i “nitko ne govori o tome”.
U Washingtonu je od 8. do 10. srpnja održana Nacionalna konferencija o konzervativizmu, koja je projekt Zaklade Edmunda Burkea.