Ako se nastave sadašnji trendovi, samo će trećina svjetskih zemalja prepoloviti nacionalno siromaštvo u sljedećih šest godina, kao što je predviđeno ciljevima održivoga razvoja UN-ove Agende 2030. godine. Skandalozna je stvarnost da je zauzimanje u rješavanju višedimenzionalnih aspekata siromaštva izvan dohvata brojnih zemalja u razvoju, koje su prisiljene preusmjeriti dragocjene resurse na otplatu neodrživih dugova. Istaknuo je to, 9. srpnja 2024. nadbiskup Gabriele Caccia, stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima, na političkom forumu na visokoj razini o održivom razvoju koji je u New Yorku organiziralo Gospodarsko i socijalno vijeće. Ponovno napominjući kako siromaštvo ostaje najveći globalni izazov s kojim se moramo suočiti, nadbiskup je istaknuo da se ta pošast ne tiče samo financijskih resursa ljudi, nego se očituje u raznim oblicima koji zahtijevaju cjeloviti pristup, usklađujući mjere utemeljene na novcu s globalnim politikama koje se bave nenovčanim odricanjem s kojim se svakodnevno suočavaju milijuni ljudi, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i socijalna zaštita.
Postoji, naime, znatan nerazmjer između postotka javne potrošnje namijenjene osnovnim uslugama u naprednim gospodarstvima i onoga u gospodarstvima u nastajanju i u razvoju – istaknuo je. Stoga je imperativ poduzeti radikalne i transformativne mjere u vezi s dugom. Podsjećajući na Papine apele bogatijim zemljama da odluče oprostiti dugove zemljama koje ih nikada ne bi mogle otplatiti, stalni je promatrač Svete Stolice naveo kao primjer provedbu strategija restrukturiranja duga koje zemljama u razvoju osiguravaju fiskalni prostor potreban za ulaganje u njihovo stanovništvo.
Istodobno, nadbiskup Caccia je napomenuo da danas postoje alarmantne razine gladi i pothranjenosti diljem svijeta. Gospodarske krize, klimatske promjene i sukobi povećavaju ranjivost milijuna ljudi, udaljavajući viziju svijeta bez gladi. U nastojanjima da se suočimo s tim hitnim kontekstom – kazao je – uloga koju imaju nedržavni čimbenici ostaje „središnja“, među kojima je i Katolička Crkva, koja je preko brojnih organizacija, inicijativa i dobrotvornih udruga prisutna na terenu također, ali ne samo kroz raspodjelu dnevnih obroka. Međutim, oslanjanje na kratkoročna rješenja je neadekvatno – primijetio je nadbiskup Caccia te istaknuo da je potrebno djelovati s obnovljenim osjećajem hitnosti kako bi se ublažila glad te također preoblikovali prehrambeni sustavi i osigurala održivost, otpornost i pravednost u proizvodnji i u distribuciji hrane. (kta/rv)
