Objavljena je poruka pape Franje za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu koji će se slaviti 1. rujna, u kojoj osuđuje nepravde, ljudsko zlostavljanje prirode i “bratoubilačke” ratove koji ubijaju i uništavaju. Napominje da je potrebno postaviti etička ograničenja razvoju umjetne inteligencije koja bi se mogla rabiti za “dominaciju nad čovjekom i prirodom” umjesto za mir i razvoj, piše Vatican News.
Nada je put koji papa Franjo ističe u svrhu ponovnoga pronalaženja sklada s prirodom, u svojoj poruci za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenomu koji se obilježava 1. rujna, a ove je godine posvećen temi „Nadaj se i djeluj sa stvorenim svijetom”. Nada, kako ne bismo bili pritisnuti pred zlom u svijetu, nepravdom, brojnim bratoubilačkim ratovima zbog kojih umiru djeca, koji uništavaju gradove i zagađuju životni okoliš čovjeka, te pred majkom Zemljom, zlostavljanom i opustošenom, jer nas čini svjesnima da cijeli svemir i svako stvorenje uzdiše i nestrpljivo čezne da se nadvlada sadašnje stanje i ponovno uspostavi ono prvotno, odnosno ono prije Adamova grijeha – napominje papa u poruci objavljenoj danas, 27. lipnja.
Opasnost ljudske moći
Nada je to – napominje Papa – koju treba njegovati vodeći računa o opasnostima koje čovjek može stvoriti, jer, kao što je već istaknuo u apostolskoj pobudnici Laudate Deum, unatoč postignutom tehnološkom napretku, ne shvaćamo da smo u isto vrijeme postali vrlo opasni, sposobni ugroziti život mnogih bića i sâm naš opstanak. Ljudska je moć, naime, sada nekontrolirana, stvara čudovišta i okreće se protiv nas samih. Zbog toga je – napominje papa Franjo – danas hitno potrebno postaviti etičke granice razvoju umjetne inteligencije, koja bi svojom sposobnošću za izračun i simulacije mogla biti iskorištena za dominaciju nad čovjekom i prirodom, umjesto u službi mira i cjelovitoga razvoja.
Duh Sveti vodi čovjekove korake
Moramo shvatiti da nas Duh Sveti prati u životu, kao što su dobro razumjeli dječaci i djevojčice okupljeni na Trgu svetoga Petra povodom prvoga Svjetskog dana posvećenoga njima – napominje Papa te dodaje da je Bog nježni Otac, Sin prijatelj i Otkupitelj svakog čovjeka te Duh Sveti koji vodi naše korake na putu ljubavi. Stoga poslušnost Duhu vodi čovjeka da se radikalno promijeni, da bude “njegovatelj vrta”, a ne “grabežljivac”. Zemlja je povjerena čovjeku, ali je i dalje Božja. To je teološki antropocentrizam židovsko-kršćanske tradicije – objašnjava Sveti Otac dodajući da je, naprotiv, težnja za posjedovanjem i gospodarenjem prirodom, manipulirajući njome po vlastitom nahođenju, oblik idolopoklonstva te da prometejski čovjek, opijen vlastitom tehnokratskom moći, na bahat način lišava zemlju Božje milosti.
Zaštita stvorenoga svijeta etičko je i teološko pitanje
Ali danas, zahvaljujući također otkrićima suvremene fizike, veza između materije i duha nije nam potpuno nepoznata, a to nam pomaže shvatiti da je zaštita stvorenoga svijeta, osim etičko, također teološko pitanje: tiče se, zapravo, isprepletenosti između ljudskoga i Božjega otajstva – ističe Papa – spleta koji seže do čina ljubavi kojim Bog stvara ljudsko biće u Kristu. Stoga je tu riječ o transcendentnoj (teološko-etičkoj) motivaciji koja obvezuje kršćanina na promicanje pravednosti i mira u svijetu.
Živjeti nadu u dramama čovječanstva i u boli prirode
Poruka pape Franje potiče nas da konkretno živimo nadu, jer život kršćanina život je vjere koja je aktivna u ljubavi, dok iščekuje Gospodinov povratak u slavi. Stoga vjernici trebaju tu nadu svjedočiti u dramama trpećega ljudskog tijela, potaknuti viđenjima ljubavi, bratstva, prijateljstva i pravednosti za sve. Ta nada, naime, zna da sve teži prema slavi Božjoj, prema konačnom svršetku u njegovu miru, čak i ako u vremenu koje prolazi dijelimo bol i patnju.
Alternativno tumačenje povijesti
Nada je mogućnost da ostanemo postojani usred nevolja, da se ne obeshrabrimo u vrijeme nevoljā ili pred ljudskim barbarstvom – napominje rimski biskup – to je alternativno tumačenje povijesti i ljudskih događaja koje nije iluzorno, nego realno, realizma vjere koja vidi nevidljivo, to je strpljivo iščekivanje. Papa stoga potiče na duh društvenoga prijateljstva i univerzalnoga bratstva, predložene u enciklici Fratelli tutti, i želi da se taj sklad među ljudima proširi također na sve stvoreno u odgovornosti za ljudsku i cjelovitu ekologiju, koja je put za spas našega zajedničkog doma i nas koji u njemu živimo.
Neka čovjek ponovno uspostavi odnose s Bogom, s drugima i sa svemirom
U suočavanju sa sadašnjom stvarnošću, u iščekivanju punom nade Kristova povratka, u pomoć nam dolazi Duh Sveti koji vjerničku zajednicu drži budnom i neprestano ju poučava te nadahnjuje obraćenje u stilovima života – napominje Papa – kako bi nestalo oholosti onih koji žele gospodariti nad drugima i nad prirodom te kako bismo brinuli o drugima i o svemu stvorenomu. Potrebno je, naime, ponovno uspostaviti odnos s Bogom, sa samim sobom i drugim ljudima, kao i onaj sa svemirom koji je uništio Adamov grijeh. Svi ti odnosi trebaju se sinergijski ponovno uspostaviti i spasiti, jer ako jedan nedostaje, sve propada – upozorava na kraju papa Franjo. (kta/rv)
