Blagdan bl. Drinskih mučenica proslavljen je u petak, 15. prosinca u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM na Puntamici u Zadru misnim slavljem koje je predvodio puntamiški župnik don Igor Ikić.
„Drinske mučenice ubijene su zato što su bile vjernice, katolkinje, svoj život su položile i dale za Isusa Krista“, rekao je don Igor. U kontekstu činjenice da ljudi koji su u prošlosti činili zločine nisu odgovarali za to niti su pravno sankcionirani, don Igor je upozorio na „kontinuitet bolesnog stanja duha u kojem se naše društvo nalazi“.
„U sakramentu ispovijedi ispovijedamo grijehe. Dobro bi bilo da u sebi osjećamo kajanje. Ta dimenzija nedostaje današnjem čovjeku – osjećati tugu i žalost zbog uvrede Boga. Isto se događa i u našem hrvatskom narodu. Uz spomen na stradanje Drinskih mučenica, u hrvatskom narodu bilo je križnih puteva i raznih jama, jazovki i kamenjarki. Za te brojne zločine nad ljudima nikad nitko nije odgovarao niti se za učinjeno zlo ispričao. Kontinuitet stradanja hrvatskog naroda događa se do danas. Da bi čovjek bio zdrav, mora se pokajati. Da bi narod u sebi bio zdrav, mora doživjeti pokajanje. To je problem koji se u duhovnom svijetu i životu ne može preskakati. Onaj tko je učinio zlodjelo, trebao bi se pokajati“, potaknuo je don Igor, podsjetivši da su se na području bivše države događali mnogi zločini. U Hrvatskoj su se događale strahote u Domovinskom ratu, još prije u Drugom i Prvom svjetskom ratu.
Dok je bio župnik u Polači, župljani Polače i Općina Polača su 1995. izgradili kapelicu Svih Svetih na brdu Kamenjak na padinama iznad Vranskog jezera te je i napisana knjiga ‘Stradalnici bez krivnje’. Ta se kapelica nalazi iznad jame čija je dubina 57 metara, a u njoj se nalaze kosti 87 žrtava okrutno ubijenih u Drugom svjetskom ratu. Među njima je 42 ljudi iz Polače, ubijenih na blagdan sv. Ante 13. lipnja 1944. godine.
„U našem narodu postoje oni koji izbjegavaju reći što se dogodilo, a jedino istina može osloboditi čovjeka. Ne znamo za brojne grobove ljudi koji su stradali u Domovinskom ratu. Isus je za sebe rekao, ‘Ja sam istina’. Ako čovjek kaže istinu, istina ga oslobađa. Moć Zloga je da podijeli ljude, a podjela u našem narodu događa se do danas“, upozorio je don Igor, rekavši da se pritom ne radi o podjeli na ‘lijeve i desne’, nego postoje ljudi koji ne čine zla i ljudi koji su činili zločine.
U Drugom svjetskom ratu i poraću ubijeni su svećenici i iz Zadarske nadbiskupije. „Kad se nedavno počelo govoriti o tome, reagirali su potomci onih koji su činili ta zla. Korijen zla je produžen. Nema zdravlja među ljudima, odnosno obiteljima onih koji su činili zlo ili zlo podržavaju, dok se o tome otvoreno ne počne govoriti. Ljudi mogu skrivati grijeh koliko hoće, ali on će uvijek izaći vani, dok se čovjek ne pokaje, dok ne kaže ‘Moj grijeh’“, upozorio je don Igor. Potaknuo je na molitvu za obraćenje tih ljudi, njihovih obitelji, njihove djece i unuka. „Molimo da ih Gospodin prosvijetli, da im otvori oči srca, da progovore istinu i da priznaju istinu o učinjenome sebi i drugima“, potaknuo je don Igor.
Na kraju mise don Igor je predmolio Litanije blaženih Drinskih mučenica. Župljani Puntamike molili su Devetnicu bl. Drinskim mučenicama. U župi Puntamika redovnice Kćeri Božje ljubavi djeluju 42 godine. Trenutno su četiri redovnice u njihovoj samostanskoj kući koja se nalazi u zgradi puntamiškog pastoralnog centra.
„Drinske mučenice su univerzalne blaženice, bile su pripadnice različitih naroda i zvanja. One su zagovornice potreba različitih zvanja, među njima je bila kuharica, profesorica, njegovateljica bolesnika. Osobito zadnja četiri dana prije blagdana razmišljam kako je bilo njima kad su ih četnici odveli s Pala, istjerane u papučama, a kuća je bila opljačkana i zapaljena. Hodale su kroz Romaniju, po snijegu, hladnoći, tresle se od zime i od straha što će im se dogoditi, ali ostale su vjerne svom zvanju redovnice i Kristu. Mi u Družbi i ja osobno doživjeli smo u mnogim situacijama uslišane molitve po zagovoru bl. Drinskih mučenica“, rekla je s. Amalija Juko, predstojnica kuće Kćeri Božje ljubavi u župi na Puntamici.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
