Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a zatražilo je oslobađanje biskupa Rolanda Álvareza od Matagalpe i drugih zatvorenih vjerskih vođa Nikaragve nakon vala pritvaranja usmjerenih na katoličko svećenstvo tijekom božićne sezone.
Izjava od 2. siječnja opisuje Álvareza i druge vjerske vođe — uključujući biskupa Isidora Mora iz Siune — kao “nepravedno pritvorene” i osuđuje uvjete u kojima su držani. Álvarez je zadržan više od 500 dana.
“Vlasti Nikaragve držale su biskupa Álvareza u izolaciji, blokirale neovisnu procjenu uvjeta njegovog zatvaranja i objavile namještene videozapise i fotografije koje samo povećavaju zabrinutost za njegovu dobrobit”, stoji u priopćenju koje je potpisao glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.
Režim predsjednika Daniela Ortege i njegove supruge, potpredsjednice Rosario Murillo, “i dalje nameće stroga ograničenja vjerskim zajednicama i uskraćuje građanima Nikaragve mogućnost da slobodno ispovijedaju svoju vjeru i izražavaju svoja uvjerenja. Još jednom pozivamo vladu Nikaragve da oslobodi Biskup Rolando Álvarez odmah i bez uvjeta.”
U zasebnoj objavi na platformi društvenih medija X, bivšem Twitteru, Miller je Álvarezovo pritvaranje nazvao “nesavjesnim”, dodavši: “Sloboda vjerovanja je ljudsko pravo.”
Najmanje 13 svećenika — većinom u nadbiskupiji Managua — privedeno je između 26. prosinca i 31. prosinca, prema prognanoj nikaragvanskoj odvjetnici Marthi Molini, koja je pratila napade na Katoličku crkvu u Nikaragvi. Mnoge su policija i paravojne jedinice odveli iz svojih župnih domova.
Papa Franjo izrazio je zabrinutost za Nikaragvu i zarobljene svećenike 1. siječnja na svojoj novogodišnjoj molitvi Anđeo Gospodnji.
S dubokom sam zabrinutošću pratio što se događa u Nikaragvi, gdje su biskupi i svećenici lišeni slobode.
Papa je izrazio svoju “molitvenu blizinu” zatočenim svećenicima i njihovim obiteljima, “i cijeloj Crkvi u zemlji”.
“Nadam se da ćemo uvijek tražiti put dijaloga za prevladavanje poteškoća. Pomolimo se danas za Nikaragvu.”
Dijalog se pokazao teškim u Nikaragvi, unatoč naporima crkve da preuzme posredničku ulogu nakon prosvjeda koji su izbili 2018. — s prosvjednicima koji su zahtijevali svrgavanje Ortege i njegove supruge Murillo. Svećenici su pružali utočište prosvjedima i kasnije pratili obitelji političkih zatvorenika, iako su njihove župe bile pod opsadom prorežimske policije i paravojnih postrojbi.
Pozivi na akciju prema Álvarezu i pritvorenom svećenstvu dolaze dok režim slama čak i najmanje nezadovoljstvo u zemlji — koju su analitičari opisali kao sve više tiransku i totalitarnu.
Svećeništvo u zemlji često je špijunirano i posjećeno od strane policije i paravojnih postrojbi u djelima zastrašivanja i izdavanja naredbi — poput obustave djela pučke pobožnosti i javnih procesija na blagdane.
Molitva za zatvorenike može dovesti svećenike u nevolju. Mora je uhićen 20. prosinca, zajedno s dvojicom sjemeništaraca, nakon misnog slavlja u gradu Matagalpa, gdje je ponudio duhovnu potporu za Álvareza — lokalnog vođu.
Dana 31. prosinca, kardinal Lepoldo Brenes iz Manague potaknuo je na molitvu za “obitelji i zajednice koje u ovom trenutku osjećaju odsutnost svojih svećenika ili doživljavaju druge vrste boli”.
Molina je izbrojao više od 770 napada na Katoličku crkvu u Nikaragvi od 2018. – a 2023. je zabilježilo najviše incidenata. Prethodno zatvoreni svećenici rutinski su slani u egzil — osim Álvareza, koji je odbio napustiti Nikaragvu, unatoč zatvoru.
Motivi masovnih pritvaranja svećenika ostaju nepoznati. Murillo, glasnogovornica vlade, nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Nikaragvanski novinar u egzilu, Emiliano Chamorro, postavio je na X da bi režim mogao vršiti pritisak na promjenu crkvenog vodstva imenovanjem biskupa koje smatra prijateljski nastrojenijim.
Molina nije odbacio teoriju, ali je za OSV News rekao: “Ne vidim svećenike u Katoličkoj crkvi koji su sukrivci režima i koji bi mogli biti uzdignuti u biskupe.”
Molina je dodao: “Diktatura možda priprema masovno progonstvo kako bi postigla svoj predloženi cilj, a to je iskorijeniti Katoličku crkvu iz Nikaragve. … [Priests] govore istinu, a oni je ne žele čuti.”
Papinski biograf Austen Ivereigh napisao je X 1. siječnja da “diktatura koja potiskuje Crkvu uzrokuje da Crkva jača i ubrzava kraj diktature.”
Dodao je: “To je željezni zakon povijesti koji svaki latinoamerički diktator odluči zaboraviti.”