Papa Franjo piše predgovor knjige „Pravda i mir će se zagrliti“, zbirke razmišljanja objavljene uoči njegovog pastoralnog pohoda talijanskom gradu Veroni, u kojoj ponovno potvrđuje da smo svi pozvani biti zanatlije mira u našoj svakodnevici. život.
Salvatore Cernuzio i Lisa Zengarini
“Mir se stvara našim rukama”. Ne grade ga samo moćnici “svojim izborima i svojim međunarodnim ugovorima”, mi također možemo graditi mir, “u našim domovima, u obitelji, među susjedima, na našim radnim mjestima, u susjedstvu u kojem živimo”.
Papa Franjo je to podsjetio u predgovoru nove knjige koja prikuplja tekstove i razmišljanja o odnosu pravde i mira.
Knjigu pod naslovom “La pace e la giustizia si baceranno” (“Pravda i mir će zagrliti”), objavila je u srijedu Vatikanska izdavačka kuća LEV i L’Arena, uoči njegovog pastoralnog posjeta gradu Veroni na sjeveru Italije. , 18. svibnja , koji će u svom fokusu imati pravdu i mir.
Bliska veza između pravde i mira
„Ako nema pravde, mir je ugrožen; bez mira, pravda je ugrožena”, piše Papa. “Više je nego ikad istinito da je pravda, shvaćena kao vrlina davanja onoga što se duguje Bogu i drugima, usko povezana s mirom, u najautentičnijem i pravom smislu hebrejske riječi ‘shalom’”. Pojam koji označava “ne toliko odsutnost rata koliko puninu života i prosperiteta”.
Sebičnost rađa sukob
Mir omogućuje pravdu, prvo među “žrtvama” svakog sukoba, kao što “mir postaje preduvjet za pravedno društvo”. Međutim, Papa napominje da obje te dvije dimenzije čovječanstva imaju “cijenu” za platiti: “borbu protiv vlastite sebičnosti”, odnosno “stavljanje onoga što je ‘moje’ ispred onoga što je ‘naše'”.
Svaka sebičnost “je nepravedna” i “kada postane sustav u našem osobnom i društvenom životu, otvara vrata sukobima, jer, objašnjava papa Franci, kako bismo obranili svoje interese (ili one za koje smatramo da su takvi),” spremni smo učiniti sve, pa i tlačiti bližnjega, koji od susjeda postaje protivnik, a time i neprijatelj kojeg treba poniziti, srušiti i poraziti.”
Nauk vlč. Romano Guardini
U tom pogledu Papa navodi nedvosmislene riječi „velikog veronskog građanina“ koji je odrastao u Njemačkoj, fr. Romano Guardini: “Sloboda se ne sastoji u slijeđenju osobne ili političke volje, već u onome što zahtijeva priroda bića”.
Fr. Guardinijevo obrazovno djelovanje i filozofsko-duhovna promišljanja bili su “svjetionik u posebno mračno vrijeme”, ono Njemačke 1930-ih i 1940-ih, “podjarmljene strašnim jarmom nacističkog režima”.
Papa podsjeća kako su se neki članovi Bijele ruže, skupine mladih Nijemaca koji su osudili nacizam u Münchenu, “hranili Guardinijevim filozofskim i vjerskim spisima”. „Iz tih čitanja“, napominje on, „proisteklo je nenasilno djelovanje onih dječaka i djevojčica koji su pisanjem tajnih letaka koji su se dijelili po gradu pokušavali probuditi savjest ljudi, otupjelu Hitlerovim totalitarizmom. A svoj izbor savjesti i slobode platili su životom.”
Priča vlč. Mercante i privatna Dallasega
To mračno poglavlje europske povijesti Papi podsjeća na žrtvu veronskog svećenika fra. Domenica Mercantea i vojnika Leonarda Dallasege, vojnika Wehrmachta porijeklom iz Val di Nona, u regiji Trentino. Njihova priča koja datira iz travnja 1945. vrijedna je ispričati jer je spojila pravdu i mir “u dvostrukoj osobnoj žrtvi”.
U tom turbulentnom vremenu na kraju Drugog svjetskog rata, privatnik Dalla Sega nasilno je uključen u skupinu njemačkih padobranaca koji su bježali prema sjeveru pri ulasku u Val d’Illasi, u pokrajini Verona i na granici s regijom Trentino. . Došavši do Giazze, posljednjeg sela u Val d’Illasi, vojnici su nakon okršaja s talijanskim partizanima odveli vlč. Domenico Mercante kao talac.
Ovaj 46-godišnji župnik koji je u selu služio manje od dvije godine bio je poznat po svojim akcijama zaštite civilnog stanovništva tijekom nacifašističke okupacije. Vojnici su ga htjeli koristiti kao živi štit da prijeđu planine, stignu do Trentina i tako krenu prema Brenneru, kako bi se spasili od mogućih odmazdi.
Stigavši do grada Cerè-San Martino, časnik je naredio Dalla Segi da ubije svećenika. Ali, prema riječima očevidaca, Dalla Sega je odgovorio: “Ja sam katolik, otac četvero djece, ne mogu pucati u svećenika!”.
I svećenik i vojnik su pogubljeni. Fr. Domenicovo tijelo vraćeno je u Giazzu nakon nekoliko dana. Onaj iz Dallasege pronađen je s raspelom, krunicom i slikom supruge u ruci.
Tek mnogo godina kasnije prepoznat je: desetljećima je taj njemački vojnik koji je prigovarao savjesti ostao bezimen. Priču je istražio, dokumentirao i izvijestio veronski svećenik fra. Luigi Fraccari, angažiran u Njemačkoj od 1943. zajedno s talijanskim vojnim internircima (IMI) i s apostolskim nuncijem tadašnjeg nadbiskupa Cesarea Orseniga.
Davanje života za druge, pa i po cijenu vlastitog
Bio je to “tragičan događaj”, bilježi papa Franjo u predgovoru, u kojem, međutim, “nalazimo duboko značenje kršćanske žrtve: dati svoj život za druge, čak i pod cijenu vlastitog”. To je “otajstvo Kristova Uskrsa: nasilje i smrt pobjeđuju se ljubavlju i darom sebe”.
“Možda”, nastavlja Papa, “nećemo biti prisiljeni prolijevati krv da bismo ispovijedali svoju vjeru, kao što se i danas događa u mnogim dijelovima svijeta za mnogu našu kršćansku braću, ali pozvani smo u malim stvarima. svjedočiti snagu mira Kristova križa i novoga života koji se iz njega rađa: gesta praštanja onima koji su nas uvrijedili, podnošenje nepravedne klevete, pomoć marginaliziranoj osobi“.
Izbori mira i pravde za izgradnju novog svijeta
Mir se gradi malim gestama, riječima i navikama, dalje objašnjava papa Franjo: „Mir možemo graditi pomažući migrantu koji prosi na ulici, posjećujući stariju osobu koja je sama i nema s kime razgovarati, umnažajući geste brige i poštovanja prema našem jadnom planetu Zemlji, toliko zlostavljanom našom eksploatatorskom sebičnošću, prihvaćajući svako nerođeno dijete koje dolazi na svijet, gesta koja je bila autentični čin mira za svetu Majku Tereziju”.
U pozadini svjetskog rata koji se odvija “na komade”, postoje, dakle, “mali komadići mira” koji “ako se zavare zajedno, grade veliki mir”. “U tim svakodnevnim i lako ostvarivim izborima mira i pravde, zaključuje Papa. možemo posijati početak novog svijeta”, “gdje smrt neće imati posljednju riječ i gdje će život cvjetati za sve”.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
