Fatima, Portugal, 13. svibnja 2024. / 04:00 ujutro
13. listopada 1917. obilježeno je posljednje marijansko ukazanje u Fátimi i dan kada su tisuće ljudi posvjedočile čudu rasplesanog sunca – čudu koje je razbilo prevladavajuće uvjerenje u to vrijeme da Bog više nije bitan.
Dr. Marco Daniel Duarte, teolog i direktor muzeja svetišta Fátima, podijelio je s CNA utjecaj koji je čudo sunca ostavilo tih dana u Portugalu.
Kad bi netko otvorio filozofske knjige u tom razdoblju, vjerojatno bi pročitao nešto slično konceptu njemačkog filozofa Friedricha Nietzschea, koji je kasnih 1800-ih hrabro ustvrdio da je “Bog mrtav”.
Također, 1917. Portugal, većina svijeta bila je upletena u rat. Dok je Prvi svjetski rat bjesnio Europom, Portugal nije mogao održati svoju početnu neutralnost te je udružio snage sa saveznicima. Više od 220.000 portugalskih civila umrlo je tijekom rata, tisuće zbog nestašice hrane, a tisuće od španjolske gripe.
Nekoliko godina prije toga, revolucija je dovela do uspostave Prve portugalske republike 1910. godine i sastavljen je novi liberalni ustav pod utjecajem masonerije, koja je nastojala potisnuti vjeru iz javnog života. Vlada je zaplijenila katoličke crkve i škole, a javno je bilo zabranjeno nošenje klerika, zvonjava crkvenih zvona i slavljenje javnih vjerskih blagdana. Između 1911. i 1916. protukršćanske skupine ubile su gotovo 2000 svećenika, redovnika i redovnica.
To je bila pozadina na kojoj se 1917. godine žena za koju se vjerovalo da je Djevica Marija ukazala troje djece pastira – Luciji dos Santos, 10, i njezinim rođacima Franciscu i Jacinti Marto, 9 i 7 – na polju u Fátimi, Portugal, donoseći sa sobom zahtjeve za molitvom krunice, za žrtvovanje u korist grešnika i tajnu o sudbini svijeta.
Kako bi dokazala da su ukazanja istinita, gospođa je obećala djeci da će tijekom posljednjeg od svojih šest ukazanja dati znak kako bi ljudi vjerovali u ukazanja i njezinu poruku. Ono što se dogodilo tog dana – 13. listopada 1917. – postalo je poznato kao “čudo sunca” ili “dan kada je sunce plesalo”.
Prema različitim izvještajima, mnoštvo od oko 70.000 ljudi — vjernika i skeptika — okupilo se da vidi obećano čudo: kišovito se nebo razvedrilo, oblaci su se razišli, a tlo, koje je od kiše bilo mokro i blatnjavo, presušili. Prozirni veo prekrivao je sunce, olakšavajući pogled, a raznobojna svjetla bila su razasuta krajolikom. Sunce se tada počelo okretati, kovitlati na nebu, i u jednom se trenutku činilo da je skrenulo prema zemlji prije nego što je skočilo natrag na svoje mjesto na nebu.
Zapanjujući događaj bio je izravna i vrlo uvjerljiva kontradikcija tadašnjim ateističkim režimima, o čemu svjedoči činjenica da su prve novine koje su o čudu izvijestile na cijeloj naslovnici bile antikatoličke, masonske novine u Lisabonu pod nazivom O Seculo.
Čudo sunca ljudi su shvaćali kao “pečat, jamstvo, da su to troje djece zapravo govorili istinu”, rekao je Duarte.
I danas “Fátima tjera ljude da promijene svoju percepciju Boga”, jer je “jedna od najvažnijih poruka ukazanja da čak i ako se netko odvojio od Boga, Bog je prisutan u ljudskoj povijesti i ne napušta čovječanstvo”.
Ovaj je članak izvorno objavljen na CNA 12. listopada 2017. i ažuriran je.
Osoblje Katoličke novinske agencije (CNA) tim je novinara koji je posvećen izvještavanju o vijestima o Katoličkoj crkvi diljem svijeta. Naši uredi nalaze se u Denveru, Washingtonu i Rimu. Imamo sestrinske jezične agencije u Keniji, Njemačkoj, Peruu, Brazilu i Italiji. CNA je servis vijesti EWTN-a. S pitanjima nam se možete obratiti na [email protected].