Bivši predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, njemački kardinal Walter Kasper, zauzeo se za snažniju zastupljenost nezaređenih katolika – laika u vodećim crkvenim zadaćama.
Među prvenstvene zadaće biskupa i svećenika ubraja se i naviještanje evanđelja „u skladu sa zahtjevima vremena“, rekao je kardinal Kasper u opsežnom razgovoru s austrijskim teologom Jan-Heinerom Tückom na mrežnom portalu communio.de. Razgovor je obavljenu prigodi svetkovine Uzašašća Gospodinova u četvrtak 9. svibnja, prenijela je IKA pozivajući se na KNA.
„Mnoge vodeće zadaće trebali bismo danas, kao i u apostolskim vremenima, prenijeti na đakone ili na za to osposobljene laike, žene i muškarce“, rekao je kardinal. Uputio je pritom na biblijski apostolski primjer izbora đakona u ranokršćanskoj zajednici.
„Međusobno posvađana i polarizirana Crkva odbija više nego što poziva“, upozorio je kardinal Kasper. „Skladno svjedočenje i praksa ljubavi, zauzimanje za siromašne i one koji žive na rubu kao i suprotstavljanje u nebo vapijućoj nepravdi, ratu i nasilju, već mogu ponovno učiniti vjerodostojnom našu poruku o Božjoj ljubavi i milosrđu“, pojasnio je.
Kardinal je podsjetio na riječi isusovca o. Alfreda Delpa, kojega su likvidirali nacionalsocijalisti. On je uoči smrti poručio Crkvi: „Povratak u đakonat izlaz je iz krize“.
Kardinal Kasper je u razgovoru osudio i crkveni pesimizam. Naglasio je da je sadašnja crkvena kriza osobito kompleksna i da ima mnogostruke uzroke. „Skandal sa zloporabom jedan je, ali ne i jedini razlog. I nije dovoljno pokazati prstom na ‘zločesti svijet’ i sekularizaciju našega zapadnog društva“, rekao je. Kršćani bi trebali samokritično sami sebi pridržati zrcalo i upitati se „nije li kriza prije svega znak toga da smo zaboravili Krista“.
91-godišnji kardinal Kasper bio je od 1989. do 1999. biskup Rottenburga-Stuttgarta. Potom je služio u Vatikanu, gdje je do 2010. bio predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana. Kardinalom je imenovan 2001., a prije biskupske službe dugo je predavao teologiju u Münsteru i Tübingenu. Autor je više temeljnih teoloških djela. (kta/ika)
