Papa: Neka Jubilej 2025. bude svima prilika za oživljavanje nade
Biskupska konferencija

Papa: Neka Jubilej 2025. bude svima prilika za oživljavanje nade

Na svetkovinu Uzašašća Gospodinovu u četvrtak, 9. svibnja 2024. papa Franjo predvodio je službu predaje i čitanja Bule proglašenja redovnog Jubileja 2025. godine i Drugu večernju svetkovine Uzašašća Gospodinova. Predavanjem bule Papa je službeno najavio Redovni jubilej 2025. Služba je održana u atriju bazilike svetog Petra ispred Svetih vrata s početkom u 17.30 sati. U nastavku donosimo, preuzet od Informativne katoličke agencije, tekst predstavljanja papinske bule proglašenja Jubileja 2025. predstavnicima tiska koji je priredio Odsjek za temeljna pitanja evangelizacije u svijetu Dikasterija za evangelizaciju.

„Neka ovaj Jubilej bude svima prilika za oživljavanje nade“ (br. 1). Taj izraz bi mogao obuhvatiti bogatstvo Bule za Jubilej 2025., koja započinje u svjetlu izraza svetog Pavla „Nada koja ne razočarava“ jer nudi sigurnost Božje ljubavi. Kategoriju susreta se odmah na početku susreće kao temeljnu točku koja može voditi hodočasnike koji će stići u Rim kao i one u partikularnim Crkvama koji će slaviti Svetu godinu. Nadalje, ne treba zanemariti kontekst evangelizacije u koji je papa Franjo uključio sljedeći Jubilej. Naviještaj je to upućen svima jer „svi se nadaju. U srcu svakoga čovjeka prebiva nada kao želja i očekivanje dobra« (br. 1). Na taj način kršćanska zajednica postaje nositeljicom sadržaja koji nadilazi vlastite crkvene okvire i dotiče srce i um svakog čovjeka.

U buli se razmišlja o dubokome jedinstvu koje postoji između triju „sestara“, od kojih je „najmlađa sestra“, po riječima C. Peguya, miljenica: „Nada, zajedno s vjerom i milosrđem, tvori triptih ‘bogoslovnih kreposti’, koje izražavaju bît kršćanskog života.“

U vezi s temom oprosta, koja je prvi sadržaj Jubileja, Spes non confundit nudi zanimljivo tumačenje kada kaže: „Opraštanje ne mijenja prošlost, ne može promijeniti ono što se već dogodilo. Međutim, oprost nam može omogućiti da promijenimo budućnost i živimo drugačije, bez zlopamćenja, mržnje i osvete. Budućnost osvijetljena oprostom omogućuje nam tumačiti prošlosti drugačijim, vedrijim očima, iako natopljenim suzama” (br. 23). Danas je, prije svega, moguće izravno se osvjedočiti u osobine kulture koja je sve manje spremna na opraštanje, a sve više sklona osveti i zlopamćenju. Ti osjećaji ne vode k nadi, već u očaj jer stoje na putu postizanja sreće.

Originalnost bule Spes non confundit sastoji se u prikazivanju jubilarnog događaja u temeljnom jedinstvu navještaja i znakova koji njegov sadržaj čine očitim i konkretnim. Sretan je to izbor koji nam omogućuje vratiti se na misao koncilske konstitucije o objavi Dei Verbum. Izbor da se u duboko jedinstvo stavi navještaj nade i znakovi koji je čine opipljivom može iznijeti na vidjelo barem dvije osobitosti. Prva je da podsjećanjem na znakove postaje vidljiv i opipljiv navještaj koji nikad ne može lako definirati. Druga nam omogućuje izravniji pristup našem suvremeniku jezikom koji mu više odgovara. Kultura u kojoj živimo ima karakteristična obilježja koja sliku čine privilegiranom referentnom točkom u komunikaciji.

Predloženi popis znakova zaslužuje biti spomenut. Na taj se način izbjegava opasnost da se zaustavimo samo na navještaju nade, ostajući unutar teorijskog horizonta ne osjećajući potrebu za izravnim osobnim uključivanjem: mir; prenošenje života; zatvorenici za koje Papa namjerava otvoriti čak i jedna „Sveta vrata“ u jednom zatvoru „kako bi im bila simbol koji ih poziva da gledaju u budućnost s nadom i s obnovljenim predanim zalaganjem za život“ (br. 10. ); podsjećanje svih biskupa da budu glasnogovornici protiv smrtne kazne; mladi i starije osobe; bolesnici, prognanici, migranti i izbjeglice… Papina je riječ i u ovom slučaju precizna i provokativna: „Neka njihova očekivanja ne budu osujećena predrasudama i zatvaranjima; neka prihvaćanje, kojem se širi ruke prema svakome sukladno njegovu dostojanstvu, prati odgovornost, tako da nikome ne bude uskraćeno pravo na izgradnju bolje budućnosti“ (br. 13).

„Apeli“ koje Papa upućuje u Spes non confundit mogu se tumačiti kao daljnji znakovi nade koji zahtijevaju zalaganje svih kako bi se stvoreni svijet poštivalo i očuvalo u njegovoj cjelovitosti; na istom je tragu poziv da se „oproste dugovi zemljama koje ih nikada neće moći otplatiti: prije no velikodušnosti, to je pitanje pravde.“

Posljednje razmišljanje je presudno za razumijevanje značenja Bule Jubilaje. Nada je velika krepost koja je zaboravljena. Insistiranje na vjeri i ljubavi dovelo je do zaborava na sadržaje koji su odlučujući, prije svega na spasenje koje donosi Krist i obećanje vječnog života. S velikom se ljubavlju papa Franjo vraća na tu temu i piše: „Po nadi u kojoj smo spašeni, gledajući na vrijeme koje prolazi, imamo sigurnost da povijest čovječanstva i svakoga od nas ne teče prema slijepoj točci ili mračnom ponoru, nego su usmjereni prema susretu s Gospodinom slave. Živimo, dakle, u iščekivanju njegova ponovnog dolaska i u nadi da ćemo zauvijek živjeti u njemu“ (br. 19). Bula se opširno zadržava na toj temi, predstavljajući velika pitanja koja često izviru iz dubine srca i ne pronalaze uvijek pravi odgovor. To se događa u suočavanju sa smrću dragih nam ljudi kad se javi pitanje gdje mogu biti i na kojem mjestu; postoji li doista život poslije smrti i kakav on može biti; kao i o Božjem sudu za svakoga od nas, imajući na umu da se on uvijek ostvaruje u svjetlu milosrđa. Ukratko, papa Franjo odgovara: „Što će, dakle, biti s nama nakon smrti? S Isusom iza ovog praga je vječni život, koji se sastoji u punom zajedništvu s Bogom, u kontemplaciji i dioništvu u njegovoj beskrajnoj ljubavi. Ono što sada živimo u nadi, tada ćemo vidjeti u zbilji“ (br. 21).

U buli papa Franjo slijedi put koji se odvija u ritmu podnaslova. Namjera je, prije svega, ponuditi „Riječ nade“; zatim se ocrtava „Put nade“ koje postaje snažnije predstavljanjem nekih „Znakova nade“. U ovom povijesnom trenutku koji se čini obilježenim odbacivanjem nade, Papa osjeća potrebu uputiti „Apele za nadu“ usmjerene prije svega na ono što utječe na sudbinu čovječanstva; konačno, posljednji poziv preuzima sliku koja podupire vjernikov život, „Usidreni u nadi“. Logo Jubileja postaje najdosljedniji simbol: u dramatičnim događajima života nitko se ne smije nadati sâm, nego uvijek i samo zajedno, u solidarnosti i bratstvu koje svi prihvaćaju na Kristovu križu, tom sidru nade.

Predavanjem bule Papa je službeno najavio Redovni jubilej 2025. Obred je održan u atriju bazilike svetog Petra ispred Svetih vrata s početkom u 17.30 sati. Tijekom obreda primjerak bule iz ruku papa Franjo simbolično su primili:

Kard. Mauro Gambetti, nadsvećenik bazilike svetog Petra u Vatikanu;

Mons Guerino Di Tora, vikar nadsvećenika bazilike Svetog Ivana Lateranskog (San Giovanni in Laterano);

Kard. Stanislaw Rylko, nadsvećenik bazilike Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore);

Kard. James Michael Harvey, nadsvećenik bazilike Svetog Pavla izvan zidina (San Paolo fuori le Mura);

Mons. Rino Fisichella, proprefekt Dikasterija za evangelizaciju, zadužen za pripremu i proslavu Jubileja;

Kard. Luis Antonio Tagle, proprefekt Dikasterija za evangelizaciju, predstavljajući sve biskupe Azije;

Mons. Fortunatus Nwachukwu, tajnik Dikasterija za evangelizaciju, predstavljajući sve biskupe Afrike;

Kard. Claudio Gugerotti, prefekt Dikasterija za istočne Crkve, predstavljajući sve biskupe istočnih Crkava;

Kard. Robert Francis Prevost, prefekt Dikasterija za biskupe, predstavljajući sve ostale biskupe iz različitih nadležnosti;

Mons. Leonardo Sapienza, regent Prefekture Papinskog doma, dekan Kolegija apostolskih protonotara s brojem sudionika, koji je pročitao Papinu bulu.

Hvaljen Isus i Marija 👋
Drago nam je što Vas vidimo!

Pretplatite se na naš bilten s vijestima!

Ne šaljemo neželjenu poštu!

Povezani članci

Hrvatsko katoličko sveučilište osnovalo Pravni fakultet

Katoličke vijesti

Biskup izlaganje tijela svete Terezije Avilske smatra pogreškom

Katoličke vijesti

Konferencija za medije Caritasa biskupije Banja Luka povodom Nedjelje Caritasa u BiH

Katoličke vijesti
Katoličke vijesti