Dostojanstven rad razmotren s obzirom na pet područja: ekstraktivne industrije, sigurnost hrane, migracije, društvenu pravednost, te pravednu tranziciju. To su ključne točke za današnje društvo o kojima će sljedećih dana razgovarati mladi gospodarstvenici, sudionici Savjetovanja pod naslovom „Skrb je rad, rad je skrb“, koje je papa Franjo primio u audijenciju danas, 8. svibnja 2024., prije opće audijencije srijedom.
Skup, koji je organizirao Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, omogućit će razvoj projekta koji je već pokrenut u posljednjih šest godina s promišljanjima, dijalozima i istraživanjima. Među partnerima su Međunarodna organizacija rada, biskupske konferencije, redovničke kongregacije, organizacije katoličkoga i drugih vjerskih nadahnuća, sindikati i druge skupine u temelju civilnoga društva uključene u projekt „Budućnost rada: rad nakon enciklike Laudato si’“.
Sigurnost radnih uvjeta
Citirajući encikliku Laudato si’, papa Franjo je napomenuo kako izvoz nekih sirovina s jedinom svrhom da zadovolji tržišta industrijaliziranog Sjevera nije bio bez ozbiljnih posljedica, među kojima onečišćenje živom ili sumpornim dioksidom u rudnicima. Stoga je istaknuo:
Prijeko je potrebno da radni uvjeti budu povezani s utjecajem na okoliš, uz veliku pozornost na moguće učinke u smislu fizičkog i mentalnog zdravlja uključenih osoba, kao i na sigurnost.
Prehrambena nesigurnost
Papa je, osim toga, skrenuo pozornost na podatke iz nedavno objavljenoga Globalnog izvještaja o prehrambenim krizama koji je zabilježio da je 2023. godine više od 280 milijuna ljudi u 59 zemalja i na više teritorija trpjelo zbog visoke razine akutne prehrambene nesigurnosti, što – kako je rekao – zahtijeva hitnu intervenciju. Sveti Otac ne može zaboraviti ni područja poput Pojasa Gaze i Sudana, koji su razoreni ratom, i gdje je najviše ljudi suočeno s oskudicom.
Prirodne katastrofe i ekstremni vremenski uvjeti, sada pojačani klimatskim promjenama, uz gospodarske šokove, drugi su važni čimbenici koji određuju prehrambenu nesigurnost, a povezani su s nekim strukturnim slabostima kao što su siromaštvo, velika ovisnost o uvozu prehrambenih proizvoda i loše infrastrukture.
Migracije i natalitet
Rimski se biskup osvrnuo i na temu migranata koji traže posao ili bježe od rata ili siromaštva, također u odnosu na predrasude i netočne ili ideološke informacije, koje se često gleda kao problem i teret za troškove jedne zemlje. Dodao je da u tom smislu želi istaknuti nizak natalitet.
Te bogate zemlje nemaju djece: svi imaju psa, mačku, svi, ali nemaju djece. Denatalitet je problem, a migracije pomažu u krizi koju uzrokuje denatalitet. To je vrlo ozbiljan problem. Međutim, mnogi migranti i ranjivi radnici još nisu u potpunosti integrirani u puninu svojih prava, građani su “drugog reda” i ostaju isključeni iz pristupa zdravstvenim uslugama, liječenju, pomoći, planovima financijske zaštite i psihosocijalnim uslugama.
Liberalno gospodarstvo i društvena pravednost
Osvrćući se na društvenu pravednost papa Franjo je kazao da je to riječ koju liberalno, vodeće gospodarstvo ne prihvaća, te upozorio na opasnosti ponašanja koje treba izbjegavati, a to je:
Pasivno prihvaćanje onoga što se događa oko nas, s određenom ravnodušnošću ili zato što nismo u stanju uokviriti često slojevite probleme i pronaći odgovarajuće odgovore na njih. Ali to znači dopustiti da društvene nejednakosti i nepravde rastu čak i što se tiče radnih odnosa i temeljnih prava radnika. To nije dobro!
Novi društveni pakt
Što se tiče odnosa između rada i okoliša, Papa je potaknuo na razmatranje vrstā rada koje valja promicati kako bismo se brinuli o našem zajedničkom domu, osobito na temelju izvorā energije koji su im potrebni. Svijetu je potrebna obnovljena obveza, novi društveni pakt koji nas povezuje – starije i mlađe generacije – u brizi o stvorenomu te za solidarnost i uzajamnu zaštitu unutar ljudske zajednice – istaknuo je na kraju papa Franjo. (kta/rv)
