Haifa, Izrael, 4. svibnja 2024. / 07:00 ujutro
Po prvi put, arapska kršćanka izabrana je za rektoricu jednog izraelskog sveučilišta — the Sveučilište u Haifi. The Obavijest imenovanja profesora Moune Marouna izvršeno je 11. travnja usred napetosti s Iranom i dok su se na sveučilištima diljem svijeta povećavali prosvjedi protiv Izraela.
Maroun pripada arapskoj manjini u Izraelu, kršćanskoj manjini među Arapima i maronitskoj manjini među kršćanima. Niti jedan drugi Arap, kršćanin ili žena prije nije bio na poziciji rektora na Sveučilištu u Haifi. (U izraelskom sustavu rektor je na čelu sveučilišta.)
Iz tog razloga, rekao je Maroun u intervjuu za CNA, “moj izbor je važna poruka da je sve moguće u izraelskoj akademskoj zajednici. To je poruka za kršćansku manjinu da smo ovdje ukorijenjeni, da ovdje možemo uspjeti; i to je također poruka za mlade arapske generacije: Ako imate san, možete ga stvarno ostvariti u izraelskom društvu, a posebno na sveučilištima.”
Sveučilište u Haifi nalazi se na planini Karmel, oko šest milja od malog sela Isfiya, gdje je Maroun rođen. Njezini su baka i djed ovamo stigli iz Libanona početkom 20. stoljeća. Roditelji su joj polupismeni jer tada za njih nije bilo škola, ali su, ispričala je, “vjerovali da samo visokim obrazovanjem njihove četiri kćeri mogu [succeed] biti integriran u izraelsko društvo. Zato su nas poticali da nastavimo studirati.”
Maroun je također prihvatio to uvjerenje. “Moje djetinjstvo bilo je vrlo aktivno u crkvi i studiranju, znajući da sam samo kroz učenje mogao uspjeti u Izraelu.”
U vezi s ovom prestižnom pozicijom u akademskoj zajednici, rekla je: “Uvijek sam vjerovala da se emancipacija arapske manjine u Izraelu odvija kroz visoko obrazovanje. Ne vjerujem u politiku; Vjerujem u visoko obrazovanje.”
Kad je Maroun stigla na sveučilište, nije znala ni riječ hebrejskog – Arapi i Židovi imaju odvojeni obrazovni sustav – a engleski je jedva govorila. S 54 godine, sada je poznata neuroznanstvenica i stručnjakinja za posttraumatski stresni poremećaj. Više od 20 godina bila je nastavna članica sveučilišta te je, među ostalim, bila predsjednica Odjela za neurobiologiju i članica akademskog senata. Svoju četverogodišnju dužnost rektorice službeno preuzima početkom listopada ove godine.
Na pitanje o ključu njezina uspjeha, Maroun je rekla: “Mislim da je tajna mog uspjeha nedostatak očekivanja da ću uspjeti.”
“Nitko nije očekivao da ću uspjeti – biti Arapkinja u Izraelu, kršćanka, i povrh svega toga, biti žena”, dodala je. “Mogao sam raditi ono u što sam vjerovao, imao sam san i slijedio sam taj san bez pritiska — samo me moja obitelj ohrabrila da nastavim ovim putem.”
Izvrsnost će biti tema njezina rektorskog mandata, rekao je Maroun.
Jedan od prvih izazova s kojima će se suočiti jest integracija fakulteta medicine i inženjerstva u sveučilište — povijesno uglavnom sastavljeno od umjetnosti i humanističkih znanosti. Drugi cilj je rangirati se kao jedno od najboljih istraživačkih sveučilišta, kako u Izraelu, tako i na međunarodnoj razini.
Sveučilište u Haifi jedno je od najraznolikijih i najinkluzivnijih sveučilišta u Izraelu: 45% od 17 000 studenata dolazi iz arapskog društva, a 50% svih studenata su studenti prve generacije visokog obrazovanja.
Studentsko tijelo sastoji se od Židova, muslimana, Druza i kršćana (ukupno 15-20 različitih vjerskih denominacija). Sama Maroun ponosna je na svoju vjersku pripadnost i oko vrata nosi zlatno raspelo.
“Imamo ono što se zove prirodni laboratorij, gdje sve religije koegzistiraju i žive bez napetosti”, rekla je.
Osim toga, Laboratorij za religijske nauke dio je Sveučilišta u Haifi, s fokusom na međuvjerski dijalog.
Postati arapski rektor izraelskog sveučilišta nakon 7. listopada 2023. izazovan je zadatak, rekla je.
“Radim na posttraumatskom stresnom poremećaju”, objasnila je. “Obično pitam publiku sjećaju li se gdje su bili 11. rujna, ali nažalost [now] pitati gdje su bili 7.10. To je bila trauma za sve i svi će se sjetiti gdje su ona ili on [was] u tom trenutku. Prestravljeni smo kao Izraelci, kao ljudska bića, u vezi s onim što se dogodilo 7. listopada, au isto vrijeme smo također prestravljeni zbog onoga što se događa u Gazi, gdje je ubijeno na tisuće nedužne djece.”
Maroun je podijelila svoje mišljenje o antiizraelskim prosvjedima koji se trenutno odvijaju na nekim američkim sveučilištima.
“Uprava sveučilišta u Sjedinjenim Državama trebala bi imati moralnu i etičku izjavu u kojoj stoji da ne mogu zanijekati ono što se dogodilo 7. listopada kao i ono što se događa u Gazi, te bi trebali poduzeti radnje kako bi promicali [the] mirovni proces bez imanja strane, jer akademija ne može zauzeti stranu u ovom sukobu”, rekla je. “Akademska zajednica u cijelom svijetu trebala bi biti most za mir, pregovore i interakciju, a ne biti pristrana jer je to jako različito od onoga što znanost jest.”
Nadalje je rekla da “akademska zajednica znači slobodu govora, slobodu djelovanja, slobodu suradnje, slobodu rasta i istraživanja te slobodu znanja. Mislim da ne možete staviti ‘akademiju’ i ‘bojkot’ u istu rečenicu.”
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Maroun je objasnila da su je njezina stručnost u traumi i mozgu, kao i njezino kršćansko podrijetlo, doveli do toga da razvije posebnu osjetljivost prema drugima i da traži putove dijaloga i pomirenja. To će biti posebno važno u danima i mjesecima koji dolaze u Izraelu, rekla je.
“Da bismo prevladali ovu traumu potrebno nam je vrijeme, potrebna nam je rehabilitacija i potrebno nam je pomirenje dviju strana”, rekla je. “Vjerujem da se s vremenom možemo pomiriti i početi uspostavljati mostove empatije, razumijevanja i obuzdavanja međusobnih emocija. Na kraju krajeva, mi smo susjedi, živimo jedni pored drugih, i vjerujem i molim se da je krajnje vrijeme da djeca s obje strane odrastu i imaju snove i možda te snove ostvare kroz visoko obrazovanje.”
Rođena i odrasla u Italiji, Marinella Bandini profesionalna je novinarka od 2008. Radi za nekoliko novinskih agencija i internetskih novina u katoličkom prostoru. Trenutačno smještena u Jeruzalemu, surađuje s Kustodijom Svete zemlje.
