Grupa navodi primjere u južnoj Aziji, Bliskom istoku i istočnoj Europi.
Vjerska je sloboda, zajedno s mnogim drugim slobodama, pod sve većom prijetnjom diljem svijeta, kaže se u novom izvješću iz Amnesty International.
Organizacija za ljudska prava objavila je u utorak “Stanje ljudskih prava u svijetu 2023./2024.” i dok Amnesty International nastavlja zagovarati pobačaj, homoseksualnost i transrodnost, ne zanemaruje prijetnje vjerskim slobodama koje nalazi diljem svijeta.
Amnesty je, primjerice, rekao da je u azijsko-pacifičkoj regiji sloboda vjere ili uvjerenja i dalje ugrožena, osobito u južnoj Aziji.
“U Indiji su zabilježene stotine incidenata nasilja i zastrašivanja muslimana. Nasilje protiv vjerskih manjina također je bilo rašireno u Pakistanu, gdje su grobovi Ahmadijaca oskvrnjeni, a navodi o bogohuljenju korišteni su za ciljanje manjina, uključujući i opravdavanje napada na preko 20 crkava u jednom danu.” [photo above], rezimirala je organizacija. “U Afganistanu su se vjerske manjine, uključujući šiite i hazare šiite, sikhe, hinduse, kršćane, Ahmadije i ismailite suočile s ekstremnom diskriminacijom pod talibanima, koji su također osigurali da se formalno vjersko učenje temelji isključivo na sunitskoj sekti islama.”
U istočnoj Europi i središnjoj Aziji, nastavilo se, diskriminacija i odmazda prema vjerskim manjinama bile su uobičajene. To je uključivalo i rusku praksu zatvaranje Jehovinih svjedoka za prakticiranje svoje vjere ne samo u samoj Rusiji nego i na ukrajinskim teritorijima koje ruska vojska sada kontrolira.
U Bjelorusiji su tijela za provođenje zakona ciljala na katoličke svećenike, dok su ukrajinske vlasti učinile isto sa svećenicima Ukrajinske pravoslavne crkve-Moskovskog patrijarhata.
Diljem regije Bliskog istoka i sjeverne Afrike, u međuvremenu, pripadnici rasnih, etničkih, nacionalnih i vjerskih zajednica i manjina suočavaju se s diskriminacijom u zakonu i praksi, uključujući u vezi s njihovim pravima na bogoslužje, uživanje jednakog pristupa zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi te život slobodan progona i drugih ozbiljnih kršenja ljudskih prava.
“Izrael je nastavio učvršćivati svoj ekstremni oblik diskriminacije – sustav apartheida – putem ugnjetavanja i dominacije nad Palestincima kroz teritorijalnu fragmentaciju, segregaciju i kontrolu, oduzimanje zemlje i imovine te uskraćivanje ekonomskih i socijalnih prava”, rekao je Amnesty. “To je postignuto sustavnim činjenjem širokog spektra kršenja ljudskih prava, uključujući prisilno premještanje, administrativni pritvor, mučenje, protuzakonita ubijanja, uskraćivanje temeljnih prava i sloboda te progon.”
U Iranu, izvješćuje skupina, etničke manjine, uključujući Ahwazi Arape, azerbejdžanske Turke, Balučije, Kurde i Turkmene, suočene su s diskriminacijom, ograničavajući im pristup obrazovanju, zapošljavanju, odgovarajućem stanovanju i političkim funkcijama.
“Kršćani, Gonabadi derviši, Židovi, Yaresani i sunitski muslimani također su se suočavali s diskriminacijom u zakonu i praksi” u Iranu, rekao je Amnesty.
Nadalje, diskriminirajući zakon u Kuvajtu zabranio je Bidunima (domaćem stanovništvu bez državljanstva) pristup besplatnim državnim uslugama, uključujući obrazovanje, koje se pružaju građanima. U Egiptu su vlasti uhitile i kazneno gonile pripadnike vjerskih manjina i osobe koje zastupaju uvjerenja koja država ne sankcionira. U Libiji, zajednice Tabu i Tuarega, kojima su uskraćene nacionalne osobne iskaznice zbog diskriminacije, bore se za pristup osnovnim uslugama, usred rastućeg rasizma i ksenofobije, rekao je Amnesty.
Novo izvješće također opisuje sve veću upotrebu umjetne inteligencije, špijunskog softvera i sustava društvenih kredita diljem svijeta.
