Godišnje izvješće Svjetske mreže protiv prehrambenih kriza zabilježilo je najveći broj ljudi koji žive u razini 5 nesigurnosti hrane ikada.
Novo izvješće Svjetske mreže protiv prehrambenih kriza pokazalo je da je akutna nesigurnost hrane porasla četvrtu godinu zaredom u 2023. Podaci predstavljeni u Globalnom izvješću o prehrambenim krizama (GRFC) bilježe stope nesigurnosti hrane diljem svijeta i pokušavaju identificirati uzroke, koji će pomoći usmjeriti napore humanitarnih organizacija u nadolazećoj godini.
Podatak procjenjuje da je bilo 282 milijuna ljudi u 59 zemalja koji su iskusili visoku razinu akutne gladi u 2023.. To je povećanje od 24 milijuna kuna 2022 i obilježava četvrtu uzastopnu godinu pogoršanja svjetske prehrambene krize. Rečeno je da je znatno premašio razine prije COVID-19.
Među onima koji su najviše pogođeni krizom gladi su žene i djeca, koji su nerazmjerno pogođeni pothranjenošću.
Procjenjuje se da je više od 36 milijuna djece u dobi od 5 godina i mlađe akutno pothranjeno u 32 zemlje. Podaci su naveli glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa da komentira:
“Ova kriza zahtijeva hitan odgovor. Korištenje podataka u ovom izvješću za transformaciju prehrambenih sustava i rješavanje temeljnih uzroka nesigurnosti hrane i pothranjenosti bit će od vitalnog značaja.”
Gaza, Sudan…
Sveukupno, došlo je do povećanja od 1 milijun ljudi koji su suočeni s razinama “Hitne situacije” (faza 4 na 5-razinskom IPC integriranom sustavu klasifikacije sigurnosti hrane) nesigurnosti hrane, unutar 39 nacija.
U međuvremenu, procjenjuje se da je oko 700 000 ljudi doseglo razinu 5 ili razinu “katastrofe” nesigurnosti hrane, što ih dovodi u opasnost od gladovanja. To je bio najveći broj ljudi na razini 5 koji je ikada zabilježio GRFC.
Izvješće predviđa da će još 1,1 milijun ljudi u Gazi i još 79 000 ljudi u Sudanu dosegnuti razinu 5 do srpnja 2024.
Izvješće navedeno nekoliko objašnjenja za značajan porast svjetske nesigurnosti hrane, uključujući “intenziviranje sukoba i nesigurnosti, utjecaje gospodarskih šokova i učinke ekstremnih vremenskih događaja”.
Ekonomski šokovi bili su najrasprostranjeniji, pogodili su 21 zemlju i doveli u pitanje gdje će 75 milijuna ljudi nabaviti hranu. Utvrđeno je da mnoge od tih zemalja u velikoj mjeri ovise o uvezenoj hrani, a istovremeno se suočavaju s nizom makroekonomskih izazova.
Eskalirajući sukobi bili su pokretački čimbenik nesigurnosti hrane u 20 zemalja, utječući na oko 135 milijuna ljudi, gotovo polovicu svjetskog broja. Smatralo se da je Sudan najviše pogođen sukoboms 8,6 milijuna više ljudi suočenih s visokom razinom akutne nesigurnosti hrane nego 2022.
Čimbenici okoliša doveli su do nesigurnosti hrane u dodatnih 18 zemalja, gdje se 72 milijuna ljudi suočava s visokom razinom nesigurnosti hrane. Ovo je značajna promjena u odnosu na 57 milijuna ljudi pogođenih klimatskim čimbenicima, koliko je izvješće zabilježilo 2022. godine.
Pročitajte više na UN-ovom Svjetskom programu za hranu.