Ohrabreni uspješnom dugogodišnjom tradicijom održavanja božićnog koncerta ove su se godine po prvi put svi relevantni subjekti duhovne glazbene scene labinskoga kraja okupili na Uskršnjem koncertu duhovne glazbe „Svjetlo svijeta“. Koncert je održan u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Gornjem Labinu, u subotu, 6. travnja u večernjim satima.
Na početku, nakon uvodnih pozdrava voditeljice Alis Saina, prigodnim se je riječima dobrodošlice svima okupljenima obratio labinski dekan i župnik Župe Rođenja Blažene Djevice Marije preč. Mirko Vukšić koji je prigodno podsjetio kako je „Gospodin umro i uskrsnuo kako bi nama dao snagu i vjeru da možemo biti svjetlo ljudima oko sebe, napose potrebitima“. Izrazio je zahvalnost svima okupljenima, a napose onima koji su uložili svoj trud i talente u realizaciju tog novog glazbenog projekta koji je nastao na tragu božićnog koncerta. Napose je istaknuo zahvalnost za organizacijske napore članovima zbora domaćina na čelu s voditeljem, Marijanom Lincmajerom, koji je bio pokretač i umjetnički voditelj koncerta.
Koncert su otvorili članovi Župnog zbora Župe Gospe Fatimske iz Donjeg Labina, tradicionalnom pjesmom „U onaj dan“, te skladbom „Liturgija srca“ koju je napisao vlč. Blaž Bošnjaković, a uglazbio Vedran Česnik. Zbor Župe Presvetog Trojstva iz Svete Nedelje predstavio se s tradicionalnom pjesmom „Veliko je sad veselje“ te pjesmom „Gospode, trebam te“ koju potpisuju Matt Maher i Romana Bilaver. Treći su nastupili domaćini, zbor Župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Gornjem Labinu, koji su otpjevali dvije pjesme fra Ivana Matića, „Ljubav nije ljubljena“ i „Učitelju, gdje stanuješ“. Duo, vokal Romina Peti i Toni Cukon na gitari, publiku su oduševili duhovnom šansonom „By The Mark“, koju potpisuje Gillian Welch. Uslijedio je nastup kvinteta mladih glazbenih snaga, Mia Gregorić na klaviru, Dinka Licul na violini, Ria Gobo na flauti, Dastin Oražem na harmonici i Ivor Škopac na gitari izveli su skladbu „Svete ruke“ Zlatana Plenkovića; okupila ih je i za nastup pripremila vjeroučiteljica Tajana Kovačić.
Gotovo na pola programa uslijedio je poetski intermezzo barda istarske kulturne scene, polivalentnog umjetnika, književnika, publicista i glazbenika Daniela Načinovića, Labinjana s pulskom adresom, koji je publici podario svoje stihove kroz dvije pjesme, „Dvojica iz Emausa“ na hrvatskom književnom jeziku te „Na Vazon zvona“ na labinjonskoj cakavici. Ivona Kišić i Filip Špionjak, koje je pratio udaraljkaški trio na marimbi pod vodstvom Marijana Lincmajera, otpjevali su crnačku duhovnu skladbu „Ostani s nama“. Duo flauti, Sara Bernaz i Ria Gobo, učenice 6. razreda labinske Umjetničke škole Matka Brajše Rašana, izvele su, u aranžmanu za flaute, „Gigue from the Organ Concert“, od J. S. Bacha. Narednim se glazbenim brojem publici predstavio trio udaraljki: Noa Šumberac i Filippo Kranjac, pod vodstvom Marijana Lincmajera, izveli su „Dies Irae“, III. stavak iz poznatog Mozartovog ostvarenja „Requiem“. Združeni zborovi župa sv. Antuna padovanskog iz Kršana te sv. Jurja mučenika iz Plomina predstavili su se skladbom „Na nebu zora rudi“ Karla Adamiča „Radost prosu se“ fra Ive Perana. Zbor „Nomen est omen“ publici se predstavio pjesmama „Znak pobjede“ VIS-a Rafael i „Prva ljubav zove te“ koju potpisuje Romana Bilaver. Posljednji su nastupili pjevači koji su ovoj glazbenoj večeri, svojim izdvojenim stilom interpretacije dali značajnu širinu u perspektivi žanrova, a to su bili pjevači Klape Labin koji su otpjevali „Kranjice neba, raduj se“ i „ Pjevaj hvale, Magdaleno“.
Koncert je zaključen zajedničkom izvedbom pjesme „Ti si svjetlo svijeta“ poznate glazbene skupine u domeni duhovne glazbe Hillsong.
Na plakatu bilo navedeno kako – ‘sudjeluju župni zborovi Labinskog dekanata i gosti’, no, lepeza izvođača na tom glazbenom eventu pokazala je zastupljenost najrazličitijih subjekata labinske glazbene scene. Skladna sinergija različitih žanrova, šarolikost uzrasta izvođača te različitost njihove društvene provenijencije najbolji je pokazatelj, upravo kroz glazbu, kako Crkva, kroz djelovanje Labinskog dekanata, ima svoje značajno i dobro definirano mjesto na društvenoj sceni Labinštine.
G. Krizman
