FOTOGALERIJA
Križevaki vladika Milan Stipić predvodio je svete obrede Velikog tjedna i Pashe – Uskrsa u katedralnom hramu Presvete Trojice u Križevcima na Veliki četvrtak, petak i subotu te na sam Uskrs, a Pashalno bdjenje na Veliku subotu u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Na Veliki četvrtak vladika Milan je u jutarnjim satima služio
Večernju s Liturgijom sv. Bazilija Velikog, a navečer Jutarnju Muke Gospodnje s čitanjem 12 evanđelja Muke. Na Veliki petak u Katedrali su ujutro služeni Kraljesvki ili Veliki časovi Velikoga petka, poslije podne je služena Večernja s polaganjem plaštanice u Božji grob, a navečer Jeruzalemska jutarnja pred Božjim grobom i održan ophod oko Katedrale s plaštanicom. Na službama su pjevali pjevači Katedrale, Ozren Bogdanović i bogoslovi iz Ukrajine a posluživali bogoslovi.
Na Veliku subotu uvečćer vladika Milan je služio Pashalno bdjenje u Konkatedrali u Zagrebu. Pjevao je objedinjeni župni zbor na hrvatskom, crkvenoslavenskom i ukrajinskom jeziku predvođen Katarinom Rončević te bogoslovi iz Ukrajine. Bdjenje je počelo Nadgrobnim povečerjem s prijenosom plaštanice na oltar, nastavilo se ophodom do ulaza u crkvu gdje je su otvorena vrata i svečano započela Pashalna jutarnja nakon koje je služena je arhijerejska liturgija i blagoslovljena hrana.
U homiliji se vladika Stipić osvrnuo na početne stihove Pashalnog kanona i rekao: ”Ovim svečanim i radosnim riječima započet ćemo na uskrsno jutro Pashalni kanon sv. Ivana Damašćanskog koji već gotovo dva tisućljeća odzvanja našom zemljom u slavu najvećega događaja ljudske povijesti. Uistinu, ako se zbog ijednoga dana u povijesti isplatilo roditi – onda je to Uskrs, Pasha Gospodnja, blagdan nad blagdanima i nedjelja nad nedjeljama. Kristovim uskrsnućem čitavo stvorenje i sva ljudska povijest, bez obzira koliko bezdadno ponekad izgledalo, dobiva novi smisao, novu bît, priliku novoga početka, jer Krist nas ”privede iz smrti u život i sa zemlje u nebo”. Slobodno možemo kazati: Da nije Uskrsa, čemu bi sve vrijedilo?! Kristova pobjeda nad smrću odgovorila je kao nijedan drugi događaj u povijesti ljudskoga roda na temeljnu težnju svih ljudi, svih vremena i prostora, a to je želja za životom.
Bog je stvorio čovjeka da živi, a ne da umire. Uskrs je Božji odgovor na ljudsko stanje smrtnosti poslije grešnoga pada i na svu ljudsku nesavršenost, nesposobnost i neuspješnost u povijesti. Unatoč svim dostignućima i razvoju, dobro znamo da nijedna generacija ljudskoga roda ne može reći da je riješila onu duboku ljudsku težnju za srećom, smislom i vječnošću. Kristova žrtva ljubavi za sve ljude na križu jednom zauvijek je odgovorila na ta pitanja i zapečatila sudbinu smrti” rekao je vladika Milan. S vladikom su suslužili o. Nenad Krajačić, zagrebački župnik i ravnatelj eparhijskog Caritasa, o. Mladen Mikulić, duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa i drugi svećenici, a posluživali su bogoslovi. Liturgiju su pjevali pjevači Ćirilo-Metodova kora i ukrajinski bogoslovi. Na kraju slavlja vladika Milan je svima čestitao najveći kršćanski blagdan Uskrsa i blagoslovio jestvine koje su vjernici donijeli.
Na svetkovinu Uskrsnuća – Pashe Gospodnje, u nedjelju 31. ožujka 2024., križevački vladika Milan Stipić služio je u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima u 6 sati ujutro Pashalnu jutarnju te u 10 sati svečani arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga. Svečanim ulaskom u katedralu sa svijećama i pjevanjem pashalnog tropara (himna) te poklikom ”Krist uskrsnu od mrtvih!” započela je Pashalna jutarnja u ranim jutarnjim satima, a slavlje je nastavljeno božanskom liturgijom koju je u susluženju s katedralnim župnikom o. Mihajlom Simunovićem i drugim svećenicima te u nazočnosti brojnih vjernika služio vladika Milan. Na liturgiji su pjevali pjevači Katedralnog zbora pod ravnanjem Martina Pleše. U homiliji je vladika Milan, između ostaloga, rekao: ”Bog je stvorio čovjeka da živi, a ne da umire. Uskrs je Božji odgovor na ljudsko stanje smrtnosti poslije grešnoga pada i na svu ljudsku nesavršenost, nesposobnost i neuspješnost u povijesti. Unatoč svim dostignućima i razvoju, dobro znamo da nijedna generacija ljudskoga roda ne može reći da je riješila onu duboku ljudsku težnju za srećom, smislom i vječnošću. Kristova žrtva ljubavi za sve ljude na križu jednom zauvijek je odgovorila na ta pitanja i zapečatila sudbinu smrti. Da bi ljubav bila prava ljubav, ona mora biti slobodna, i zato je Bog i dalje, i nakon prvoga Uskrsa, ostavio čovjeku slobodu birati život ili smrt. Tako je u našim krhkim ljudskim rukama i dalje ostala sloboda izabrati ili odbaciti Uskrsnuće, Život i Vječnost. I stoga, braćo i sestre, poput starozavjetnog Mojsija, potičem: ”Život, dakle, biraj! Ljubeći Gospoda, Boga svoga, slušajući njegov glas, prianjajući uz njega, da živiš ti i tvoje potomstvo. Ta on je život tvoj” (Pnz 30, 18-19)” pozvao je vladika Stipić, zaključivši: ”Proslavimo ovaj najveći kršćanski blagdan u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, primajući ga očišćenih duša u svetoj Pričesti i obnovivši klicu života koju smo svi na krštenju dobili. Živimo svoje krsno dostojanstvo, okupljajmo se na svetom bogoslužju i činimo dobro svim ljudima. To će biti istinski životna pjesan pobjede nad smrću koju ćemo pridružiti pjesmi anđelima na nebesima: ”Uskrsnuće tvoje, Kriste Spase, anđeli slave na nebesima: i nas na zemlji učini dostojnima čista srca tebi pjevati i tebe slaviti!”. Na kraju obraćanja vjernicima pozvao ih je na molitvu za mir u Ukrajini i Svetoj zemlji te da kao dobri građani izađu na predstojeće izbore. Slavlje najvećega kršćanskog blagdana završeno je u večernjim satima Pashalnom večernjom.
