Katolici u Svetoj Zemlji proslavili su Uskrs zbog rata tiše i skromnije nego ranije, a samo su rijetke skupine hodočasnika iz inozemstva ove godine pohodile sveta mjesta, izvijestila je 31. ožujka 2024. KNA.
Unatoč svemu, Veliki tjedan u Isusovoj zemaljskoj domovini prošao je dostojanstveno, bez incidenata i duhovnom smislu intenzivnije nego inače.
Rat u Gazi baca svoju sjenu i na manje od 80 kilometara udaljeni Jeruzalem, na procesije i molitvena okupljanja jeruzalemskih kršćana. I oni osjećaju posljedice sukoba koji se rasplamsao početkom listopada napadom Hamasa na Izrael. Nove društvene napetosti, rast nepovjerenja i zatrovani odnosi između Židova i Arapa, između Izraelaca i Palestinaca, posebno pogađaju kršćane jer se kao manjina često nalaze između dvije fronte.
Mir i pomirenje, ljubav umjesto osvete, nada, opraštanje i susreti bile su teme propovijedi i poziva između Cvjetnice i Uskrsa. Paradoksalno, sadašnje bolne okolnosti olakšavaju shvaćanje “teške uskrsne tajne” na mjestima Isusova ovozemaljskog života, rekao je jeruzalemski latinski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa. No dodao je da se današnje okolnosti ne razlikuju mnogo od onih prije 2 tisuće godina.
Patrijarh je izričiti zahvalio papi Franji na solidarnosti i potpori. Kršćani moraju imati hrabrosti “ulagati u mir” i uvijek iznova jasnim gestama ponovno izgrađivati duboko narušeno povjerenje, rekao je kardinal Pizzaballa u uskrsnoj propovijedi.
Njemački benediktinac, poglavar opatije Marijina Usnuća Nikodemus Schnabel smatra da kršćani lakše razumijevaju činjenicu da patnja spada u ljudski život, da nasljedovanje Krista znači prihvaćanje križa, da kršćani i putem Uskrsa žive u nadi da patnja, bol i smrt nikad nemaju zadnju riječ.
Svečanosti Velikog tjedna u Jeruzalemu bile su i u znaku preostalih oko 700 kršćana u Gazi, koji žive u okrilju rata. Oni su platili veliki danak, 30 ih je poginulo u bombardiranjima, a dvije žene umrle su pogođene snajperima. Patrijarh Pizzaballa i franjevački kustos Svete Zemlje fra Francesco Patton tijekom svih bogoslužja uputili su im izraze ohrabrenja i solidarnosti.
Veliki tjedan u Jeruzalemu je protekao upadljivo mirno. Pravoslavni Uskrs ove godine se slavi 5. svibnja po gregorijanskom kalendaru.
Hamas je u povodu Ramadana pozvao na štrajkove i okršaje na Brdu hrama, što izraelska vojska i policija nastoje spriječiti. Posljedica toga bile su barikade zbog kojih i neki svećenici nisu mogli sudjelovati u obredima Velikog petka.
Veliki petak, istodobno treći po redu petak Ramadana, prošao je mirno i na prilazima džamiji Aksa gdje su se muslimani okupljali na podnevnu molitvu, s izuzetnom pojedinačnih uhićenja. Poziv Hamasa time nije naišao na odgovarajući odjek, što nameće pitanja o utjecaju te organizacije izvan Pojasa Gaze.
Domaći kršćani, Arapi, ove su godine zbog izostanka inozemnih hodočasnika bili istaknutiji u obredima Velikog tjedna nego ranije. Zajedno s pripadnicima redovničkih zajednica bili su vidljivi u procesiji na Cvjetnicu s Maslinske gore do centra Jeruzalema kao i na križnom putu na Veliki petak. U njima je vidljiva živa, aktivna Crkva.
Katolici u Jeruzalemu ipak se nadaju skorom povratku inozemnih hodočasnika. Domaćim katolicima, čiji se broj neprestano smanjuje, nužno su potrebni praktična solidarnost i moralna potpora opće Crkve. U tom se smislu izjasnio i kardinal Pizzaballa. “Ne bojte se, vratite se u Jeruzalem i u Svetu Zemlju. Vaša nazočnost uvijek je nazočnost mira, a nama je danas iskreno potreban mir”, poručio je. (kta/ika)
