Veto Austrije znači da se novi status neće primjenjivati na kopnene rute, zbog zabrinutosti od priljeva izbjeglica.
Bugarska i Rumunjska pridružile su se u nedjelju europskom schengenskom prostoru slobodnog kretanja, pridruživši se ostatku Europe koji slobodno putuje zrakom i morem bez graničnih provjera.
Prijem u zonu dolazi nakon trinaest godina čekanja.
Članstvo je, međutim, djelomično, jer veto Austrije znači da se novo članstvo neće odnositi na kopnene rute, za koje je Beč tvrdio da će dovesti do toga da više tražitelja azila putuje u Europu.
“Ovo je veliki uspjeh za obje zemlje,” Predsjednik Europske komisije rekla je Ursula von der Leyen.
“I povijesni trenutak za schengensko područje — najveće područje slobodnog kretanja na svijetu. Zajedno gradimo jaču, ujedinjeniju Europu za sve naše građane.”
Schengensku zonu sada će činiti 29 članica – 25 od 27 država članica Europske unije te Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn.
Rumunjska vlada priopćila je da će se schengenska pravila primjenjivati na četiri morske luke i 17 zračnih luka, uključujući najveću zračnu luku Otopeni u Bukureštu.
Pojačan broj granične policije i imigracijskih službenika bit će raspoređen kao podrška putnicima, a provodit će se i nasumične provjere kako bi se otkrile osobe s lažnim dokumentima.
U siječnju 2023. Hrvatska je pobijedila Rumunjsku i Bugarsku i postala 27. članica Schengena, iako je kasnije ušla u EU.
Schengenski prostor nastao je 1995. godine nakon potpisivanja Schengenskog sporazuma prije 10 godina između pet država članica Europske ekonomske zajednice: Njemačke, Belgije, Francuske, Luksemburga i Nizozemske.
Uslijedilo je nekoliko drugih sporazuma do proširenja 2007., integrirajući devet dodatnih zemalja u područje slobodnog kretanja.
