Migranti “dolaze i ne govore francuski. [They] nemaju prijatelja, nemaju novca, nemaju veze… Bitno je pomoći im da se integriraju”, rekao je jedan kršćanski volonter za Euronews.
“Migracija bi trebala biti slobodan izbor”.
Ovo će biti poruka pape Franje za 109. Svjetski dan migranata i izbjeglica u nedjelju 24. rujna.
Dolazi u osjetljivo vrijeme, s više od 12.000 migranata koji stižu u jednom tjednu na talijanski otok Lampedusa.
Migracije će biti istaknuta tema Papinog posjeta Marseilleu, drugom po veličini gradu u Francuskoj.
Papa će posjetiti grad u subotu 23. rujna na “Rencontres Méditerranéennes“, događaj u organizaciji Talijanske biskupske konferencije koji ima za cilj okupiti 70-ak biskupa sa svih strana Sredozemlja.
Prije dvije godine papa Franjo opisao je Sredozemno more kao “najveće europsko groblje”, poslavši jasnu poruku Europskoj uniji da je potrebno učiniti više kako bi se spasili životi u Sredozemnom moru.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin sigurno nije na istoj valnoj duljini. Ovaj je tjedan rekao da Francuska “neće prihvatiti migrante koji dolaze s Lampeduse”.
Svećenik iz Marseillea pomaže maloljetnicima bez pratnje
U Marseilleu, župe poput Saint-Ferréola, smještenog na prometnom uglu Vieux-Porta južnog grada, obvezale su se prihvatiti migrante.
Njegov je rektor bio nadahnut da poduzme akciju kada su mladi migranti okupirali njegovo utočište.
Svećenik se pripremao za misu 21. studenog 2017. kada se u crkvi okupila skupina mladih.
“Htjeli su provesti noć ovdje”, kaže Steves Babooram za Euronews. “Dogovorili smo se i oni su ostali. Ali poslije nisu htjeli otići.”
Grupa je htjela da se čuje jer njihova situacija nije bila dobra, objasnio je svećenik.
Mladi muškarci čekali su da dobiju status “maloljetnika bez pratnje” (UM), nastavio je.
Ovim priznanjem oni bi imali pravo na skrb od strane francuske države, bez obzira na njihovu nacionalnost ili socijalnu situaciju. Njima će se pružiti smještaj, obuka i pomoć u poslovima koji su traženi.
‘Popunjavanje praznina’
Ovo iskustvo dovelo ga je do osnivanja Grupa Raphaëludruga volontera koji pomažu migrantima.
“Pružamo obrazovnu podršku, ali iznad svega, to je ljudska podrška”, rekao je Christian de Bénazé, koordinator Groupe Raphaël, za Euronews.
“Mi ne zamjenjujemo državne usluge, ne možemo ih smjestiti, ali možemo popuniti praznine.”
Udruga skrbi o pedesetak maloljetnika, organizira im rekreacijske i kulturne aktivnosti te pomaže njihovu integraciju.
Većina njih je u dobi između 16 i 17 godina i muslimani su, što kršćanskim volonterima nije bitno.
“Pitanje je: kako da im pomognemo?” kaže Bénazé.
“Dođu i ne govore francuski. [They] nema prijatelja, nema novca, nema veze… Bitno je pomoći im da se integriraju.”
‘Vraćanje povjerenja i ponosa’
Istog je uvjerenja i druga udruga Actavista. Zapošljava ljude u nesigurnim situacijama za rad na projektima obnove.
Od Fort d’Entrecasteaux u Marseilleu do Abbaye de Montmajour pa čak i Château de Chambord, Actavista pomaže u obnovi niza spomenika koji su na popisu, podupirući zapošljavanje 500 ljudi svake godine.
Više od trećine zaposlenih su migranti.
“Što je njihova situacija teža, to je važnije dati im dobar posao. Obnova povijesnih zgrada pomaže im da ponovno izgrade svoje živote”, rekla je Pâquerette Demotes, izvršna direktorica Actaviste, za Euronews.
“To je odskočna daska za zapošljavanje, ali ne želimo ih dugo zadržati. Naša je uloga… pomoći im da se vrate navici rada.”
Obučeni za restauraciju spomenika baštine, ljudi mogu “ostati od 9 do 10 mjeseci i otići čim nađu posao”, kaže Demotes.
“Mnogi nastavljaju raditi u građevinskom sektoru, dok drugi pronalaze druge putove. Glavni cilj je pomoći im pronaći posao.”
‘Mediteran je poveznica’
Biskupi na sastanku u Marseilleu dijele isti osjećaj: od vitalne je važnosti poželjeti dobrodošlicu imigrantima.
Kardinal Cristobal Lopez, nadbiskup Rabata u Maroku, vjeruje da je “Mediteran poveznica” – a ne granica.
“Uloga Crkve nije samo pomagati migrantima nego i reformirati mentalitete”, objašnjava Rafic Nahra, nadbiskup Latinskog patrijarhata Jeruzalema.
Kultura može samo obogatiti ljude, ali moramo paziti na lokalno stanovništvo koje se boji gubitka identiteta i mijenjati stavove ljudi.
“Europa ne može voditi čisto represivnu politiku”, dodao je Lopez. “Ne možemo sve zatvoriti. Trebamo ulaz, inače će stvari eksplodirati.”
