Washington, DC Newsroom, 25. ožujka 2024. / 10:30
Norveško vijeće katoličkih biskupa upozorava da prijedlog liberalizacije zakona o pobačaju u zemlji “predstavlja korak dalje od norveškog kršćanskog i humanističkog nasljeđa” i “zamagljuje naše razumijevanje onoga što jest, a što nije ljudski život”.
Posebno povjerenstvo za pobačaje koje je uspostavila norveška vlada preporučilo je Norveškoj da legalizira izborni pobačaj do 18. tjedna trudnoće i legalizira pobačaj u nekim slučajevima čak i kasnije u trudnoći.
Sadašnji zakon dopušta izborne pobačaje do 12. tjedna trudnoće, ali samo u ograničenim okolnostima dopušta pobačaj od 13. do 18. tjedna trudnoće.
Prema sadašnjem zakonu, pobačaji nakon 12. tjedna trudnoće zahtijevaju da žena podnese zahtjev odboru liječničke udruge, pri čemu se svaki zahtjev razmatra od slučaja do slučaja. Prijedlogom bi se ovaj zahtjev ukinuo do 18. tjedna.
Biskupska konferencija uputila je pismo norveškom Ministarstvu zdravstva i skrbi u kojem iznosi svoje primjedbe na prijedlog, navodeći da ne uzima u obzir interese nerođenog djeteta, uspostavlja dvosmislen koncept ljudskog života i potkopava tradicionalne vrijednosti zemlje.
“Prijedlog zakona ukida fetus kao subjekt s pravima”, napisali su biskupi, prema neslužbeni prijevod koji je objavio portal Coram Fratribus.
“Razmatranje pobačaja ima, u strogom smislu ove riječi, tragičnu dimenziju”, nastavili su. “U svakom slučaju izvršeni pobačaj je prilika za tugu, gubitak za zajednicu. Samo na toj osnovi, takvo je naše uvjerenje, naše društvo može ispravno razmatrati dobrobit svih uključenih strana na način koji je odgovoran i racionalan.”
Ako povjerenstvo uspije produžiti izborne pobačaje za šest tjedana, biskupi su upozorili da će to razviti “dvosmislenost” o tome kako društvo shvaća život. Zakon o pobačaju, primijetili su, tretirao bi nerođeno dijete “kao izraslinu na tijelu žene, organski parazit”.
S druge strane, žena koja namjerava roditi svoje prijerođeno dijete “može vidjeti nevjerojatan video 17 tjedana stare ‘bebe’ ‘u vrlo aktivnom razdoblju’” s trenutnom tehnologijom.
“U isto vrijeme možemo 18 tjedana star fetus promatrati kao neosobu i kao voljenu bebu koja pokazuje karakterističnu osobnost”, istaknuli su biskupi. “Kriterij razlike u razlučivanju je stupanj do kojeg se beba želi.”
U pismu se dalje tvrdi da jezik u prijedlogu označava značajan pomak u odnosu na postojeći zakon. Sadašnji standard, prema biskupima, priznaje da je “pobačaj složen”. Osigurava da se trudnici koja razmišlja o pobačaju ponude informacije o potpori koju može dobiti kako bi nastavila trudnoću i rodila svoje nerođeno dijete.
Iako joj je “dana mogućnost prekida trudnoće u jasno definiranim granicama… jasno je da je dotični izbor pitanje života i smrti”, istaknuli su biskupi. Prijedlog Komisije mijenja ovaj pristup, navodeći da žene “imaju pravo na pobačaj” kroz 18 tjedana, prema biskupima.
“Rječnik zakonodavstva retorički se prevodi iz registra čovječanstva u registar konzumerizma ukorijenjenog u pojmovima kao što su ‘pravo’, ‘zahtjev’ i ‘pružanje kvalitete’”, dodali su biskupi. “Ženin proces odlučivanja potpuno je privatiziran.”
Biskupi su dodatno omalovažavali jezik prijedloga, tvrdeći da pojednostavljuje složenost pobačaja karakterizirajući ga kao pitanje individualnih prava i prava žena – dok zanemaruje priznanje nerođenog djeteta.
“Naravno da žene, kao i muškarci, trebaju uživati autonomiju i pravo raspolaganja svojim tijelima”, objasnili su biskupi. “Međutim, pitanje pobačaja ne može se svesti … na pitanje rodnog sukoba. Ono što ovo pitanje čini složenim jest činjenica da se ne dotiče samo jednog subjekta — trudnice — nego dva subjekta, budući da i nerođeno dijete mora biti prepoznato kao osoba.”
Biskupi su tvrdili da prijedlog zakona ne uspijeva u svom navedenom cilju zaštite “integriteta pojedinačnih osoba” jer zanemaruje prijerođeno dijete. Dodaju da ne podupire načelo ugrađeno u članak 2. ustava zemlje, koji kaže da će “naše vrijednosti ostati naše kršćansko i humanističko nasljeđe”.
“Je li u korist Norveške razviti zakonodavstvo koje sentimentalizira sam pojam osobnosti, pripisujući osobnost željenoj osobi, ali uskraćujući priznanje osobnosti onoj koja je neželjena, i na toj osnovi usmjeravajući tu osobu prema preživljavanju ili smrti?” pitaju se biskupi u pismu.
“Smatramo da Norveškoj nije u korist razvijanje takvog zakonodavstva”, rekli su.