Opsežni napori umrežavanja koje provode katoličke institucije s organizacijama civilnog društva i brazilskom državom osiguravaju da se njihovi doprinosi i mišljenja visoko cijene pri rješavanju izazova koje donosi dolazak migranata.
Felipe Herrera-Espaliat, specijalni dopisnik u Porto Alegreu, Brazil
Ogromno iskustvo Crkve o položaju migranata u cijelom svijetu izvrstan je izvor u suočavanju s aktualnom migracijskom krizom. To vrijedi za Brazil, gdje različita crkvena tijela daju solidan doprinos državi u formuliranju javnih politika koje se bave višestrukim izazovima.
U općini Porto Alegre, na jugu zemlje, prošlog je srpnja odobren novi zakon o migraciji, koji koristi više od 35.000 stranaca koji žive u gradu, jamčeći, između ostalih prava, lakši pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju. Ovaj novi zakon promovirao je vijećnik Roberto Robaina. Po njegovom mišljenju, “najvažnije je boriti se protiv rasizma i njegovati kulturu globalnog bratstva jer ljudi su ovamo došli zbog užasnih uvjeta u svojim zemljama, golemih društvenih i političkih kriza”.
Vijećnik Roberto Robaina, iz Stranke socijalizma i slobode, nada se da će zakon o imigraciji, koji je promovirao i odobrio u gradskom vijeću Porto Alegrea, dobiti potrebna sredstva za njegovu provedbu. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
No, u izradi ovog zakona nisu se mogli čuti samo glasovi članova Gradskog vijeća Porto Alegrea; tražen je i vrijedan doprinos Stalnog foruma o ljudskoj mobilnosti, tijela koje koordinira razne promigrantske institucije. Skalabrinska časna sestra Claudete Rissini aktivno je sudjelovala u procesu, ističući potrebu zajedničkog rada na senzibiliziranju javnog sektora kako bi te osobe bile prepoznate kao nositelji prava. „Kao Crkva, još uvijek osjećamo određeni otpor jer ima ljudi koji ne žele obratiti pozornost ili ponuditi humanizirani kontekst migrantima“, kaže sestra Claudete.
“Najveći je izazov ojačati mrežu promigrantskih institucija tako da svaka organizacija podržava drugu”, kaže skalabrinska časna sestra Claudete Rissini (Giovanni Culmone/Global Solidarity Fund)
Doprinos interkulturalnih posrednika
Važan ishod ovog zakona bila je dodjela sredstava za program interkulturalnih medijatora koji rade u zdravstvenom sektoru. Ovaj tim od pet osoba različitog jezičnog podrijetla olakšava migrantima pristup svim zdravstvenim uslugama, djelujući kao posrednici između pacijenata i liječnika. To čine ne samo prevođenjem jezika, već i dekodiranjem cijelog procesa medicinske pomoći kako bi ga učinili uistinu razumljivim.
Tim interkulturalnih medijatora, predvođen Ritom Buttes (u sredini), dobio je nacionalno priznanje za jačanje osnovnih zdravstvenih usluga. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
“Zdravstveni radnici uložili su značajne napore u podizanju svijesti u borbi protiv ksenofobije i rasizma, kako bi se jasno stavilo do znanja da nitko nije ilegalac i da svatko, bilo građanin ili stranac, ima pravo na pristup zdravstvenoj skrbi”, objašnjava Rita Buttes, koji je u Općini zadužen za zdravstvo migranata.
Među redovnim korisnicima ove usluge je preko četrdeset članova obitelji Rivero. Oni su klan iz plemena Warao u Venezueli, koji se nastanio u četvrti Camaquã u Porto Alegreu 2020. nakon što su napustili svoj dom u Barrancasu, gradu u državi Monagas. Tamo su cijene osnovnih dobara vrtoglavo skočile, a oni su se borili da pronađu hranu i lijekove. “Mi starosjedioci idemo zajedno, ne odvajamo se. Jedemo i plešemo zajedno”, kaže Rodolfo Rivero, objašnjavajući zašto se cijeli klan preselio 4700 kilometara kako bi se nastanio u Brazilu, gdje su našli puno prihvatljivije uvjete za život.
Od njihova dolaska u Brazil 2020. obitelj Rivero porasla je rođenjem još djece. Stariji su integrirani u školski sustav. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
Interkulturalni medijator, Gabriel Lizarraga, nekoliko je puta posjetio obitelj Rivero i pratio je neke njezine članove u zdravstvene centre. “Pratimo ljude u medicinske klinike kako bismo im dali povjerenje jer se ponekad osjećaju posramljeno, ne mogu govoriti ili razumjeti portugalski”, objašnjava Lizarraga. Stoga podrška koja se pruža migrantima, bilo na španjolskom, haićanskom kreolskom, engleskom ili francuskom jeziku, pomaže osigurati da nitko ne prestane primati odgovarajuću skrb zbog jezične ili kulturološke barijere.
Podrijetlom iz Venezuele, Gabriel Lizarraga pomaže svojim sunarodnjacima služeći kao interkulturalni posrednik, olakšavajući im pristup zdravstvenim uslugama u Brazilu. (Fotografija prefekture Porto Alegre)
Esteio, uzorni grad
Šesnaest kilometara sjeverno od Porto Alegrea nalazi se Esteio, grad s nešto više od osamdeset tisuća stanovnika, na čijem je čelu trenutno mladi gradonačelnik koji je promovirao značajne mjere prihvata migranata. Dok se u obližnjim gradovima stranci doživljavaju kao prijetnja, u Esteiu stanovništvo pozitivno gleda na migrante, posebno cijeneći njihov doprinos kao radnika koji jačaju radnu snagu. Njihova je integracija bila toliko uspješna da se španjolski jezik sada uči u javnim školama, omogućujući Brazilcima da se obogate s najčešćim jezikom novih građana.
“Imamo dobre partnere, mnoge javne organizacije i organizacije civilnog društva koje doprinose ovom poslu, a tu je i predanost zajednice. Zajednica razumije važnost ove aktivnosti i doprinosi na različite načine, kako volontiranjem i donacijama, tako i sudjelovanjem u inicijativama stvoriti radna mjesta“, naglašava gradonačelnik Leonardo Pascoal.
Leonardo Pascoal, gradonačelnik Esteija, promovirao je općinsku politiku koja favorizira prihvat migranata. Lokalna zajednica pozdravila je dolazak stranaca i obvezala se olakšati njihovu integraciju. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
Espacio Mundo je jedan od mnogih projekata koji se provode u općini Esteio za promicanje i jačanje uključivanja migranata. U posebno namjenskom prostoru, migranti mogu obavljati svoje aktivnosti i dobiti upute za pristup općinskim uslugama. Štoviše, s ciljem stvaranja strateških saveza, počevši od Espacio Mundo, povezuju se s desecima drugih institucija. Ističe se među njima Cibai, centar kojim upravlja skalabrijski vjerski red i koji je više od sedamdeset godina posvećen migrantima u Porto Alegreu. Oni znaju koliko je važno odgovoriti na izazove koje donosi migracija učinkovitom koordinacijom između svih subjekata koji pokušavaju prihvatiti i integrirati migrante.
“Mi Scalabrinians, koji imamo karizmu življenja i rada za migrante, pokušavamo uključiti druge organizacije, kako crkvene tako i civilnog društva i vlade”, objašnjava otac Alexandre De Nardi, regionalni poglavar Scalabrinians za Južnu Ameriku. Stoga, kombinirajući javne, privatne i crkvene napore, svi su shvatili da, unatoč sličnim ciljevima, snaga se ne dobiva natjecanjem, već dijeljenjem jedine misije odgovora na ogromnu ljudsku pokretljivost koja je izazov današnjem svijetu.
Otac Alexandre De Nardi vodi skalabrijske misionarske zajednice koje prate i promiču migrante u Brazilu, Argentini, Čileu, Urugvaju, Boliviji, Peruu i Paragvaju. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
Rodolfo i Florencia Rivero sa svojom su velikom obitelji prešli preko 4700 kilometara od venezuelanske države Monagas do države Rio Grande do Sul u Brazilu. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
Obitelj Rivero je katolička i posebno odana Djevici od Coromota, zaštitnici Venezuele, čiju su pobožnost donijeli iz svoje domovine u Brazil. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
Slušanje, prevođenje i informiranje je dinamika koju primjenjuju interkulturalni zdravstveni medijatori, kombinirajući znanje portugalskog sa svojim materinjim jezikom. (Fotografija prefekture Porto Alegre)
“Espacio Mundo” jedan je od projekata prefekture Esteio koji olakšava neometanu integraciju migranata. Ključ njegovog uspjeha je predanost gradonačelnika i koordinacija s drugim organizacijama. (Giovanni Culmone/Globalni fond solidarnosti)
Ovo izvješće nastalo je u suradnji s Globalni fond solidarnosti.
Hvala vam što ste pročitali naš članak. Možete biti u toku pretplatom na naš dnevni bilten. Samo kliknite ovdje
