Osoblje CNA, 15. travnja 2024. / 06:00 ujutro
The Istraživački centar Pew objavio je u petak novu brošuru koja sadrži devet demografskih i statističkih činjenica o katoličkoj populaciji u Sjedinjenim Državama, na temelju brojnih istraživanja centra.
Evo Pewovih devet činjenica o katolicima u Sjedinjenim Državama.
-
Dvadeset posto odraslih Amerikanaca izjašnjavaju se kao katolici — stabilan broj u posljednjih 10 godina.
Od 262 milijuna odraslih u SAD-u, oko 52 milijuna reklo bi se da su katolici, izvještava Pew. Godine 2007. 24% odraslih Amerikanaca reklo je da su katolici.
-
Trećina svih američkih katolika su Hispanoamerikanci.
Katolička populacija je 57% bijelaca, 33% Hispanjolaca, 4% Azijata i 2% crnaca, dok je 3% druge rase, izvijestio je Pew.
-
Katolici su općenito stariji od Amerikanaca, ali hispanoamerički katolici su mlađi.
Dok više od polovice odraslih katolika u SAD-u ima 50 ili više godina, hispanoamerički katolici razbijaju taj kalup. Manje od polovice hispanoameričkih katolika (43%) ima 50 i više godina, a samo 14% hispanoameričkih katolika ima 65 i više godina, naspram 38% bijelih katolika.
-
Otprilike 3 od 10 američkih katolika (29%) živi na jugu, dok 26% živi na sjeveroistoku, 24% na zapadu i 21% na srednjem zapadu.
Podaci koje navodi Pew, i drugi podaci prethodno pokriveno od strane CNA, pokazuju da katolicizam najbrže raste na jugu i zapadu, iako opada na srednjem zapadu i povijesno katoličkom sjeveroistoku.
Rasni i etnički profil katoličkog stanovništva znatno varira od regije do regije, primjećuje Pew. Na primjer, na Srednjem zapadu, 80% katolika su bijelci, a 17% Hispanjolci. Na sjeveroistoku, 72% katolika su bijelci, a 19% Hispanoamerikanci.
Na jugu je 49% bijelaca, a 40% Hispanjolaca. A na Zapadu ima više latinoameričkih katolika nego bijelih katolika (55% naspram 30%), kaže Pew.
-
Otprilike trećina američkih katolika (32%) ima diplomu prvostupnika.
Drugih 28% ima neko fakultetsko iskustvo, ali ne i diplomu prvostupnika, a 40% ima srednjoškolsko obrazovanje ili niže – distribucija je slična onoj kod opće odrasle populacije.
-
Samo 3 od 10 američkih katolika (28%) kažu da posjećuju misu jednom tjedno ili češće.
Pew je ovu brojku usporedio s udjelom protestanata koji posjećuju tjedne službe, za koji kažu da iznosi 40%.
Veći udio katolika kaže da se svakodnevno moli (52%) i kaže da im je religija vrlo važna u životu (46%), kaže Pew. Sveukupno, 20% američkih katolika kaže da ide na misu svaki tjedan i svakodnevno moliti i vjeru smatraju vrlo važnom u svom životu.
Nasuprot tome, 10% katolika koji se izjašnjavaju kao katolici kažu da idu na misu nekoliko puta godišnje ili rjeđe, da se mole rijetko ili nikada i da vjeru smatraju “ne previše” ili “uopće” važnom u svom životu.
-
Otprilike polovica registriranih birača katolika (52%) poistovjećuje se ili naginje Republikanskoj stranci, dok je 44% povezano s Demokratskom strankom.
Pokazali su i drugi podaci da je “katoličko biračko tijelo” prilično ravnomjerno podijeljeno između republikanske i demokratske stranke, dok također sugerira da se znatan broj katolika uopće ne poistovjećuje sa strankom.
-
Otprilike 6 od 10 američkih katolika kaže da bi pobačaj trebao biti legalan, suprotno učenju Crkve.
To uključuje 39% onih koji kažu da bi trebalo biti legalno u većini slučajeva i 22% koji kažu da bi trebalo biti legalno u svim slučajevima, kaže Pew.
Ključni čimbenik, kaže Pew, jest to što su mišljenja katolika o pobačaju više u skladu s njihovim političkim sklonostima nego s učenjima njihove Crkve. Među katoličkim demokratima, 78% kaže da bi pobačaj trebao biti legalan u većini ili svim slučajevima. Među katoličkim republikancima to kaže 43 posto.
-
Tri četvrtine katolika u SAD-u pozitivno gleda na papu Franju, iako je ta brojka pala za 8% od 2021.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Franjina stopa odobravanja među američkim katolicima dosegnula je 90% u Pewovoj anketi iz 2015. Do rujna 2018. — u vrijeme kada se cijela Crkva vrtjela zbog novih skandala povezanih sa seksualnim zlostavljanjem — papina ocjena odobravanja bila je na samo 72%, što je najniže za vrijeme njegova papinstva. Tri godine kasnije ponovno se popeo na 83%, prije posljednjeg pada na 75% u veljači ove godine.
Pokojni prethodnik pape Franje Benedikt XVI. u početku je imao nisku stopu odobravanja od 67% među američkim katolicima nakon što je preuzeo dužnost 2005. Do 2008., međutim, njegova je ocjena dosegla 83%, a zatvorio je svoju papinsku dužnost sa 74%, 2013. .
Ni Benedikt ni Franjo još nisu dosegli visoke visine koje je postavio sveti papa Ivan Pavao II., koji je 1990. i 1996. dobio odobravanje 93% američkih katolika, prema podacima Pew-a.