Vatikan, 4. prosinca 2024. / 12.30 sati
Novih 21 kardinala koje će papa Franjo postaviti na konzistoriju 7. prosinca odražava Papinu viziju misionarske Crkve koja dopire do periferija svijeta.
Nakon 10. konzistorija svog pontifikata, papa Franjo će učinkovito zacementirati ekspanzivnu zemljopisnu raznolikost Kardinalskog zbora, kao i izabrati približno 60% svih njegovih članova i gotovo 80% kardinala koji će izabrati njegova nasljednika u budućoj konklavi .
Iako će kardinalski kolegij i dalje uglavnom biti europski – s visokim udjelom onih koji ili predstavljaju talijanske crkve ili su talijanskog podrijetla – nakon konzistorija 7. prosinca više od 90 zemalja bit će zastupljeno u kolegiju odgovornom za savjetovanje pape u briga za sveopću Crkvu.
Prosinački konzistorij također će vidjeti proširenje Kardinalskog zbora na ukupno 253 člana. Iako je velika većina kardinala obično svjetovni kler, ovogodišnji konzistorij povećat će broj kardinala koji pripadaju redovničkim kongregacijama i institutima na 68.
Kontinuirano širenje kolegija izvan tradicionalno katoličke Europe također je vidljivo u odabiru kardinala koji pripadaju misionarskim kongregacijama u zemljama u kojima su katolici manjina.
Oba kardinala, izabrani nadbiskup Tarcisio Isao Kikuchi, SVD, iz Tokija i nadbiskup Ladislav Nemet, SVD, iz Beograda i Smedereva, Srbija, pripadaju redovničkoj kongregaciji Družbe Božje Riječi i predstavljaju Crkvu u zemljama u kojima je katoličko stanovništvo 5. % i niže.
Prema kanonu 349 Zakonika kanonskoga prava, kardinali imaju dužnost djelovati kolegijalno pri izboru papina nasljednika ako se sazove konklava. Međutim, nemaju svi kardinali pravo glasa u konklavi.
Više od polovice kolegija nakon konzistorija postavljeno je za “kardinale izbornike”. Ti su kardinali mlađi od 80 godina i stoga imaju pravo glasovati za novog papu.
Među 140 kardinala s pravom glasa, najveća zastupljenost po državama je Italija sa 17 kardinala-elektora, slijede SAD s 10 kardinala-elektora, a zatim Španjolska sa šest kardinala-elektora.
Preostalih 113 “kardinala ne-izbornika” kolegija imaju 80 godina i više. Iako imaju pravo sudjelovati na sastancima koji vode do početka konklave, nemaju pravo glasa i stoga neće sudjelovati u samoj konklavi.
I najstariji i najmlađi članovi Kardinalskog zbora bit će osnovani na konzistoriju 7. prosinca.
S 99 godina izabrani talijanski kardinal Angelo Acerbi, prelat emeritus Malteških vitezova, postat će najstariji član kolegija. Nakon 50 godina biskupske službe u Katoličkoj Crkvi, ima i 40 godina iskustva rada u diplomatskom zboru Svete Stolice.
Između 1974. i 2001. služio je kao nuncij u Novom Zelandu, Kolumbiji, Mađarskoj, Moldaviji i Nizozemskoj.
Biskup Mykola Bychok iz ukrajinske grkokatoličke eparhije sv. Petra i Pavla u Melbourneu, Australija, postat će najmlađi kardinal u dobi od 44 godine. Njegovim uzdizanjem za kardinala ukupan broj kardinala iz ogromne regije Oceanije popešće se na četiri.
U pismu od 6. listopada kojim je novim kardinalima izrazio dobrodošlicu u “rimski kler”, papa Franjo je rekao da je članstvo u Kardinalskom zboru “izraz jedinstva Crkve i veze koja ujedinjuje sve Crkve s ovom Rimskom Crkvom.”
Konzistorij za imenovanje novih kardinala održat će se u Papinskoj kapeli Bazilike svetog Petra u subotu poslijepodne.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Kristina Millare je slobodna novinarka s profesionalnim komunikacijskim iskustvom u sektoru humanitarne pomoći i razvoja, informativnom novinarstvu, marketingu zabave, politici i vladi, poslovanju i poduzetništvu.
