ACI MENA, 14. lipnja 2024. / 06:00 sati
Pad Mosula u Iraku u ruke ISIS-a 2014. nije bio početak borbe za kršćane u tom gradu. Ubojstva, otmice i prijetnje naoružanih skupina muče zajednicu od invazije američke vojske 2003. godine. Svećenici i laici podnijeli su najveći teret nasilja, a bombaški napadi su također bili usmjereni na crkve.
Situacija je dosegla vrhunac kada su se snage sigurnosti raspale, ne uspijevajući zaštititi Mosul, drugi po veličini grad u Iraku i srce pokrajine Nineveh. ISIS je preuzeo kontrolu 10. lipnja 2014., gurnuvši kršćane Mosula u najmračnije razdoblje njihove novije povijesti. Danas se bore s ponovnom izgradnjom svojih života dok zahtijevaju odgovornost i budućnost izgrađenu na jednakosti i pravdi.
U jeku sukoba i bombaških napada između snaga sigurnosti i ISIS-a, stanovnici Mosula bili su prepušteni sami sebi. Svjedok Nahed Abdul Ahad, s kojim je razgovarao ACI Mena, CNA-ov partner za vijesti na arapskom jeziku, opisao je potpunu odsutnost snaga sigurnosti.
“Mnoge su obitelji pobjegle iz grada, posebice kršćani”, rekao je Abdul Ahad. “Bojali su se najgoreg, posebno nakon raširenih izvješća o ubojstvima i mučenjima od strane terorista. Drugi su se držali nade da je ovo samo privremeni sigurnosni propust.”
ISIS-ova brutalnost bila je brza i simbolična. Dana 20. lipnja 2014. uništili su kip “Gospe od Tigrisa” na vrhu crkve Al-Tahera u sklopu kampanje za “čišćenje mjesta od mnogobožačkih obilježja”. Ovaj čin odražava uništavanje drugih kipova koji su dugo bili utkani u karakter grada.
Teror je dodatno eskalirao 28. lipnja 2014. otmicom dviju redovnica, sestre Atur i sestre Maskante iz kaldejske kongregacije Kćeri Marijine, zajedno s troje djece iz sirotišta koje su vodile. Srećom, pušteni su neozlijeđeni 17. srpnja. Ovi događaji koincidirali su s proglašenjem takozvane “Islamske države u Iraku i Siriji” i uspostavom “Islamskog kalifata” pod kalifom Abu Bakr al-Baghdadijem.
Brutalnost ISIS-a nije poznavala granice. Nakon što je optužila kršćansko svećenstvo da je odbilo sastanak, grupa je 18. srpnja 2014. objavila jezivi dokument pod naslovom “Sudbina”. Distribuirali su ga članovi ISIS-a, a trebao je biti čitan naglas u džamijama nakon molitve petkom.
Ovaj je dokument predstavljao nemoguć izbor za kršćane Mosula: napustiti u roku od 24 sata ili se suočiti s prisilnim obraćenjem na islam, velikim porezom za nemuslimane (jizya) ili smrću. Abdul Ahad, svjedok ovih strašnih događaja, prepričao je očajnički egzodus koji je uslijedio.
“ISIS nam je zabranio da bilo što uzmemo”, rekao je Abdul Ahad u intervjuu za ACI Mena. “Namještaj, osobne isprave, novac, zlato — sve je zaplijenjeno. Mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje automobile i pješačiti, ponekad i bosi, prema Duhoku i Erbilu u iračkom Kurdistanu ili dolini Ninive prije nego što je i ona pala u ruke ISIS-a.”
Teroristička skupina označavala je kršćanske posjede slovom “N”, referencom na kur’anski izraz “Nasara” (Nazarećani), zapravo ih prisvajajući za Islamsku državu. Mosul, grad s bogatom kršćanskom baštinom s 35 crkava starih 1500 godina, ispražnjen je od svojih kršćanskih stanovnika. Prvi put u svojoj povijesti, grad je ostao gotovo bez kršćana, sa samo šačicom previše nemoćnih ili osiromašenih da bi ga napustili.
Nakon oslobađanja Mosula 2017., manji broj kršćana počeo se vraćati u grad. Biskup Mikail Najeeb, pastor kaldejske biskupije u Mosulu, opisao je povratak kao “stidljiv”.
U intervjuu za ACI Mena, otkrio je da se “prema biskupijskim statistikama nije vratilo više od 100 obitelji, a samo 35 je bilo Kaldeja.” Najeeb je pozvao vladu da podrži ove obitelji kroz reparacije za izgubljenu imovinu, što je ključni korak za poticanje značajnijeg povratka.
Biskupije u Mosulu polako obnavljaju svoje crkve vlastitim sredstvima, uz potporu kršćanskih organizacija diljem svijeta. Crkve poput sv. Tome, crkve Navještenja, Al-Tahera za sirijske katolike, sv. Pavla i Gospe od Pomoći za Kaldejce trenutno su u rekonstrukciji.
Ovaj je članak bio izvorno objavio ACI MenaCNA-in partner za vijesti na arapskom jeziku, a preveo ga je i prilagodio CNA.
Georgena Habbaba je iračka novinarka i spisateljica za ACI MENA, kao i bivša nadzornica arapskog jezika u sjemeništu Svetog Petra za Kaldejski patrijarhat u Erbilu, Irak.
