ĐAKOVO (TU) – Hodočasnici iz Župe Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije iz Valpova hodočastili su u nedjelju, 16. veljače 2025. u samostansku crkvu Presvetog Srca Isusova u Đakovo, gdje je bilo slavlje hodočasničkog dana bl. majke Marije Terezije Scherer. Pedesetak vjernika na čelu sa župnikom, preč. Zvonkom Mrakom stigli su u Đakovo u poslijepodnevnim satima kako bi se pripremili za svečano euharistijsko slavlje i sudjelovali u molitvi krunice, prije misnoga slavlja.
Preč. Zvonko predvodio je euharistijsko slavlje i propovijedao o temi Blaženstava, a pjevanje je animirao valpovački župni mješoviti zbor, pod ravnanjem s. Juliane Beretić. Bračni par iz njihove župe prinio je pred oltar knjige s prošnjama, nakanama i zahvalama koje su pobožnici upisivali tijekom proteklog mjeseca. Na te nakane, kao i na nakane prisutnih štovatelja bl. M. M. Terezije slavljena je misa. 
I riječ Božju čitali su njihovi župljani. Osim hodočasnika iz Valpova crkvu su ispunili i mnogobrojni vjernici iz Đakova, jer je to bila nedjeljna misa.
Pobožnost bl. majci M. Tereziji predmolio je đakon fra Tomislav Sabađija, TOR, franjevac glagoljaš iz Franjevačkog samostana u Belišću, koji je bio i u asistenciji kod svečanog euharistijskog slavlja, zajedno s bogoslovom Stjepanom Kuharićem iz Marijanaca.
Poslije Župnih oglasa prikazana je pet minutna prezentacija iz života blaženice: Majka M. Terezija – Majka sluškinja. Prezentacijom se nastoji, u godini jubileja 200. obljetnice rođenja bl. majke Terezije, upoznati hodočasnike s njezinim likom i okolnostima u kojima je živjela. U tom raspjevanom i slavljeničkom raspoloženju, vjernici su upisivali opet svoje nakane, a zatim je nastavljeno druženje u dvorani Florentini. Ovaj puta je bilo posebno veselo jer se slavio i imendan voditeljice zbora i orguljašice s. Juliane. Sa s. Julianom bile su i njezine susestre iz njihove zajednice koja je u Valpovu, a pripadaju Družbi Kćeri milosrđa.
Predstavnici obitelji i ovaj puta imali su posebnu čast dobiti moći bl. majke M. Terezije, što su s velikom pobožnošću i primali. s. Deodata Kočonda
