Osoblje CNA, 14. prosinca 2023. / 17:15
Papa Franjo rekao je ovaj tjedan da je “već pripremljeno mjesto” za njega da bude pokopan u bazilici Svete Marije Velike, a ne – kako je to bio običaj papa više od jednog stoljeća – u Vatikanu.
S korijenima koji sežu u peto stoljeće, Sveta Marija Velika (zvana Santa Maria Maggiore na talijanskom, a ponekad i Gospa od Snjega) jedna je od najpoznatijih katoličkih crkava na svijetu i jedna od četiri “glavne bazilike ” koji se nalazi u Rimu i okolici.
Otkako je postao papa, papa Franjo posjetio je baziliku više od 100 puta, ponajviše kako bi štovao ikonu poznatu kao “Salus Populi Romani” – “Marija, zaštitnica rimskog naroda” – prije i nakon svakog međunarodnog putovanja.
Evo pogleda na grobove šest papa koji su pokopani u ovoj crkvi, od kojih je jedan svetac. (Informacije o svakom papi potječu iz Katoličke enciklopedije iz 1917. osim ako nije drugačije navedeno.)
Papa Honorije III. (1150. – 1227.)
Rođen kao Cencio Savelli, Honorius III je bio prvi papa koji je ovdje pokopan nakon svoje smrti u 13. stoljeću. Služio je kao dio svećenika koji je pomagao upravljati St. Mary Major prije nego što je postao papa te je obnašao druge važne položaje prije njegova izbora.
Honorije III je možda najpoznatiji po tome što je potvrdio drugo “pravilo” svetog Franje – plan života i stege – za svečev tada novi vjerski red. Inocent III je prvi odobrio jednostavno pravilo za novi red 1209., ali “drugo pravilo”, koje je odobrio Honorije 1223., je ono koje franjevci ispovijedaju i danas.
Papa Nikola IV. (1227. – 1292.)
Girolamo Masci izabran je za papu 1288. godine, kao prvi franjevac na toj dužnosti. Kao papa, poslao je misionare u Bugarsku, Etiopiju, Kinu i Tatare u srednjoj Aziji. Uz crkvu Sv. Marije Major sagradio je palaču koja će postati njegovo posljednje počivalište.
Godine 1292. Nikola IV prve poznate figurice jaslica, nadahnut svetim Franjom Asiškim, tvorcem prvih živih jaslica u Grecciu u Italiji 1223. godine.
Sveti Pio V. (1504.-1572.)
Jedini sveti papa koji je ovdje pokopan – iako ne taj jedini svetac — Pio V rođen je Michele Ghislieri 1504. od siromašnih roditelja plemićke loze. Bio je dominikanac poznat po svojim strogim pokorama i dugim satima molitve i posta. Izabran je za papu 7. siječnja 1566., uz utjecajnu potporu svog prijatelja Sveti Karlo Boromejski.
Njegov pontifikat bio je posvećen primjeni reformi Tridentskog sabora, koji se održao od 1545. do 1563. kao odgovor na protestantsku reformaciju. Kao papa počeo je podizati moralni standard katoličkog svećenstva i snažno podupirao strane misije. Tijekom njegove vladavine dovršen je Katekizam Tridentskog sabora.
Ironično, Pio V. objavio je novi Rimski misal 1570. godine koji se i danas koristi kao dio tridentske mise, također poznate kao tradicionalna latinska misa — čije je slavlje papa Franjo preselio u ograničiti tijekom svog papinstva u korist misala pape Pavla VI. iz 1970.
Marijin poklonik, Pio V. osnovao je blagdan Gospe od Ružarija, koji se svake godine obilježava 7. listopada.
Papa Siksto V. (1521. – 1590.)
Malo je papa imalo toliki utjecaj na sam grad Rim kao Felice Peretti, papa Siksto V. Osim što je reformirao crkvene financije, napravio je dalekosežne promjene u upravljačkoj strukturi Crkve. Možda je najpoznatiji po svojim velikim projektima javnih radova diljem Rima, uključujući izgradnju veličanstvenih ulica i premještanje masivnog obeliska u središte Trga svetog Petra. Sagradio je i kapelicu kolijevke, u kojoj se navodno nalaze relikvije Isusovih jaslica, u St. Mary Major.
Papa Klement VIII. (1536. – 1605.)
Ippolito Aldobrandini izabran je za papu 1592. Sveti Filip Neri navodno je bio njegov ispovjednik 30 godina.
Poznat po svojim reformama usred velikih suvremenih geopolitičkih problema, Klement VIII također je izdao revidirana izdanja latinske Vulgate Biblije 1598., kao i nova izdanja crkvenog brevijara i misala.
(Priča se nastavlja u nastavku)
Pretplatite se na naš dnevni bilten
Papa Klement IX. (1600. – 1669.)
Klement IX., rođen kao Giulio Rospigliosi, posljednji je papa koji je pokopan u St. Mary Major, a ondje je položen prije više od 350 godina. Klement je tražio da bude pokopan u St. Mary Major samo s jednostavnim natpisom, no njegov nasljednik podigao mu je veliki kip i spomenik unutar crkve.
Nakon izbora za papu, Klement je navodno dva dana u tjednu držao ispovjedaonicu u bazilici svetog Petra i saslušavao svakoga tko mu se želi ispovjediti. Često je posjećivao bolnice, bio je rasipan u milostinji siromašnima i odupirao se tada raširenoj praksi nepotizma.
Možda je najpoznatiji po deklariranju Sveta Ruža iz Lime blaženom 1668. godine, i ona će postati prva svetica iz Amerike.